Preuzmi u pdf formatu - Documenta

Igor Graovac:... no ipak zaključimo temu.Odgovorio bih, stoga, na nekoliko konkretnihpitanja, osobito na jedno, jervidim da će ono, i na kraju, kada sesuglasimo o načelima i oblicima međusobnesuradnje, moguće biti posvenepotrebno sporno, a meni se činilojasnim. Stoga dijelom ponavljam većnavedeno. Naravno da će svaki stradalihrvatski građanin biti popisan,i to neovisno o mjestu (na područjuRH, BiH ili bilo gdje drugdje) ili oblikustradanja (bio žrtva ili stradalnik).On se, dakle, popisuje jer je stradaou vrijeme Domovinskog rata, a zatošto je bio hrvatski građanin u vrijemenjegova početka, dakle jer se nalazio upopisu stanovništva iz 1991. godine.Njegovo je stradanje neovisno o mjestustradanja. Drugi, uključivo i neprijateljskivojnici stradali u isto vrijemena području RH ne mogu se smatratistradalima, žrtvama ili stradalnicimaDomovinskog rata, jer nisu u trenutkustradanja bili državljani RH. Posebanproblem, pak, naposljetku predstavljajuoni stradali koji su u međuvremenu,od 1991. pa do stradanja, stekli – uzneko drugo – i hrvatsko državljanstvo,a tih je, prema nekim neprovjerenimpokazateljima, među stradalima, osobitostradalnicima, približno 40 posto.Josip Jurčević:Stradali u statusu drugoga državljanstva?44Igor Graovac:Važno je, iako je i kada je riječ o drugomedržavljanstvu, da je ipak riječ ostradanju državljanina RH. Pitanje jekojemu državljanstvu dati prednost.No, pustimo to za sada, jer to će seistraživanjima razriješiti. Dovoljno jeza sada da neosporno znamo kako susvi stradali građani SRH, potom RHžrtve i stradalnici Domovinskog rata.Oni, pak, koji su kao stranci stradali,bilo kao agresori ili kao dragovoljci,nisu. No, ipak moramo popisati svestradale, no i voditi ih u spomentimslučajevima odvojeno....Josip Jurčević:Slažem se da sada više ne raspravljamoo tome, uz napomenu da prikupimosve što možemo, i to bez obzira nadržavljanstva stradalih.Igor Graovac:U redu: treba popisati sve stradale, novoditi ih, kada je to nužno, i odvojeno...Jakša Raguž:Upozorio bih da je tijekom rata naprostoru Hrvatske djelovala i jednakomisija: Komisija za otkrivanje genocidai ratnih zločina nad Srbima uKrajini, i to prema općinama. Tako je,primjerice za Dvor, Glinu, Kostajnicui Okučane, evidentirano tko je i kadapoginuo, u kojoj postrojbi i pod kojimokolnostima. Prikupljena je velika količinagrađe, koja je, koliko sam uočio,dosta dobro obrađena.Vesna Teršelič:Hvala.DOKUMENTIRANJE ZBIVANJA U DOMOVINSKOM RATU