drugo je ispalo odlično. Ako ćete imatipitanja, a vjerujem da hoćete, to ćemomalo kasnije odraditi, a ja bih sadadala riječ gospođi Sonji Manojlovićkoja je sutkinja, predsjednica Krivičnogodjela, Apelacioni sud u Beogradu,i članica Vijeća za ratne zločine.Vjerujem da ćete vi iz vašeg iskustvamoći puno toga reći o ovom što smodosad čuli. Izvolite.Sonja Manojlović:Hvala. Hoću da pozdravim sve učesnike,da zahvalim organizatorima i davas pozdravim uime svih mojih kolegakoji rade na rešavanju predmeta ratnihzločina. Ja takođe nisam bila bašsasvim sigurna, organizatori, ne bihsad o tome, znaju zbog čega nisambila sasvim sigurna kako bi trebalo daizgleda ovo izlaganje. Ja zahvaljujemšto sam stavljena u grupu profesorakoji sa teorijskog stanovišta posmatrajuproblem. Ja sam više možda kaosudija krivičar koji radi na rešavanjuovih predmeta, pragmatično, pokušalada posmatram taj pravni okvir sa stanovištasuda. O aspektu međunarodnihugovora, konvencija i ostalih dokumenatagovorila je pre mene uvaženagospođa tako da ne bih pričala o tojmeđunarodnoj strani pravnog okvirakada je u pitanju status žrtava.118Što se tiče pravnog okvira u Srbiji, kaosudija kad dobijem predmet, uvek polazimod ustavnih odredbi. Naime, uskladu sa Ustavom Republike Srbijepravni okvir je određen Ustavom, zakonom,ali i svim ovim opšteprihvaćenimmeđunarodnim pravilima međunarodnogprava, potvrđenim međunarodnimugovorima i oni predstavljajuprvi poredak Republike Srbije. Zbogtoga ova pravna pravila i pravila kojaproizlaze iz međunarodno priznatihugovora predstavljaju ustvari, reklasam, pravni poredak Republike Srbijei nije potrebno donošenje nikakvihposebnih propisa za njihovu primenu,nego se vrši neposredna njihova primena.Ako se pitanje statusa žrtava posmatrau krivičnopravnom i krivičnoprocesnomsmislu, kroz sudski postupak,takođe prema odredbama Ustava, onse posmatra kroz prizmu Ustava, zakonai svih ovih potvrđenih međunarodnihpravila i konvencija, ali i običajnogprava. Ja se apsolutno slažemsa izlagačima pre mene da je često,mislim da je to profesorka kazala, daveoma često konvencije koje primenjujemomoramo da tumačimo šire,u neposrednoj praksi, nego kako jeto zapravo u konvencijama navedeno.Samo ću jedan primer, koji je relativnoskoro u praksi, u jednom predmetukoji smo sudili, i gde je doneta odlukaApelacionog suda, bili u situaciji damoramo neke odredbe Ženevske konvencijeda tumačimo veoma široko dabismo je mogli primeniti na nemeđunarodneoružane sukobe tako da je zaistapotrebno veoma mnogo ulaganjai truda i poznavanja svih međunarodnihpropisa i akata da biste mogli postupatiu predmetima i da biste mogliraditi. Većinu ovih međunarodnih,PRAVNI STATUS ŽRTVE U ORUŽANIM SUKOBIMA –LJUDSKI GUBICI U RATOVIMA U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI
značajnih, relevantnih ugovora i konvencijanaša država je potpisala takoda je obavezuju.Ja sam nešto bila pripremila, ali mislimda nije potrebno o tome sadada pričam. Draže su, dakle, po menipotpisujući međunarodne konvencije,donoseći u nacionalnim zakonodavstvimapozitivne propise koji se tičupitanja ratnih zločina, samim tim ipoložaja žrtava u ratnim zločinima iprilikom procesuiranja tih predmeta,obavezale su se kroz ove zakonskepropise da garantuju zaštitu dostojanstvožrtava sa jedne strane, a sa drugestrane im osiguravaju određenu uloguu krivično pravnom smislu. Da bise utvrdile sve relevantne činjenice iutvrdila krivičnopravna odgovornostlica koja su počinila najteža dela ratnogzločina uglavnom bez izostanka,neophodno je učešće žrtava u krivičnompostupku u svojstvu svedoka,odnosno oštećenih. Često, imali smoi od prethodnih izlagača da čujemo,nedostaju dokumenti, nedostaju pismenidokazi i ono na čega mora sudda se osloni, to su iskazi žrtava. Statusžrtve je višedimenzionalan. S jednestrane krivičnoprocesno zakonodavstvopredviđa obavezi svedočenjaoštećenih, koji su, moram priznati, ujednom prethodnom periodu se suočavalisa animozitetom društva premasvedoku ratnih zločina, čak do mereda je bilo nemoralno svedočiti o ratnimzločinima, ali isto tako morampriznati da se to veoma izmenjalo. Sadruge strane postoji dilema kako naZAGREB, 25.11.2010.najbolji način zaštiti oštećene, žrtveratnih zločina, kako im vratiti moralnost,dostojanstvo i kako im uostalompružiti satisfakciju u svim oblicima.U Republici Srbiji je donet zakon oprocesuiranju ratnih zločina koji jeusvojen u Narodnoj skupštini RepublikeSrbije 2003. Imao je neke izmene2004. i 2005. godine i ovim zakonom,čiji je puni naziv Zakon o organizacijinadležnosti državnih organa upostupku za ratne zločine, uređuju se,obrazuju, organizuju nadležni državniorgani, određuje se njihova nadležnost,organizacione jedinice, koji učestvujuu otkrivanju, krivičnom gonjenjui suđenju za krivična dela koja supredviđena ovim zakonom. A zakon seprimenjuje radi otkrivanja krivičnoggonjenja i suđenja za krivična delaprotiv čovečnosti i drugih dobara kojasu zaštićena međunarodnim pravom,koja su sadržana kada je u pitanju krivičnizakonik Republike Srbije u glavi34., zatim za teška kršenja humanitarnogprava koja su izvršena na teritorijibivše Savezne Republike Jugoslavije,od 1. januara 1991. godine, kao i krivičnadela koja su navedena u StatutuMeđunarodnog krivičnog suda za bivšuJugoslaviju i krivična dela koja setiču pomoći učiniocima krivičnih delaukoliko se odnose na ova prethodnakrivična dela. U skladu sa odredbamaovog zakona koji je predvidio osnivanjeTužilaštva za ratne zločine, ono jeosnovano 1. jula 2003. godine nakončega je izabran tužilac, a u posebnomodelenju Okružnog suda u Beogradu119
- Page 3 and 4:
Ova publikacija sadrži transkripte
- Page 5 and 6:
IMPRESSUMNakladnik:Documenta - Cent
- Page 7 and 8:
ate o javnim politikama koje potič
- Page 9:
cija i institucija koje radi na sli
- Page 13 and 14:
Vesna Teršelič:Svima želim dobar
- Page 15 and 16:
sku obvezu baviti se žrtvama i str
- Page 17 and 18:
avimo. Dakle, ja sam dr.sc. Josip J
- Page 19:
višestruko veći. Naime, sva moja
- Page 22 and 23:
agresije - zapravo pridonose potpun
- Page 24 and 25:
nima bez obzira tko ih je počinio
- Page 26 and 27:
napraviti. Nužna je u tome suradnj
- Page 28 and 29:
šće nesređeni, nepotpuni (pola j
- Page 31 and 32:
iz udruga možemo pomoći s nekiman
- Page 33 and 34:
le poneke bivše žrtve. Vi se zasi
- Page 35 and 36:
već gospođi Vesni neki dan spomen
- Page 37 and 38:
Nije više ono vrijeme kada se čin
- Page 39 and 40:
će i bude, predati odgovarajućoj
- Page 41 and 42:
Ivan Pandža:Hoćemo li svi to dobi
- Page 43 and 44:
popis poginulih u Domovinskom ratui
- Page 45 and 46:
stani svi ljudi koji su se borili n
- Page 47 and 48:
Zoran Pusić:Ipak, mnoga će pitanj
- Page 49 and 50:
neprotuslovnih zbivanja. To se laga
- Page 51 and 52:
(porukom, pismom...) o svakome pogi
- Page 53 and 54:
nije mjesto za to, ali ja ću je ip
- Page 55 and 56:
u istim listovima, i to u razmaku o
- Page 57 and 58:
vojsci na veoma odgovornim dužnost
- Page 59 and 60:
ez interpretacije. To, naravno, nez
- Page 61 and 62:
jamnih recepcija u sklopu integraci
- Page 63 and 64:
Josip Jurčević:Napomenuo bih još
- Page 65:
ZAKLJUČCI SOKRUGLOG STOLAZaključe
- Page 69 and 70: STRUČNO SAVJETOVANJE O PRAVNOMSTAT
- Page 71 and 72: • Predrag MiletićFond za humanit
- Page 73 and 74: Vesna Teršelič:Hvala, Igore. Dobr
- Page 75 and 76: mjesta u Republici Hrvatskoj, a tom
- Page 77 and 78: nom poslu radi možda najbolje govo
- Page 79 and 80: završavamo. Neizmjerno je važan t
- Page 81 and 82: prostore, ili obitelji stradalih vi
- Page 83 and 84: ovakav naziv popisa ljudskih gubita
- Page 85 and 86: na kojoj je učestvovalo preko tri
- Page 87 and 88: e i organizacije Liječnici za ljud
- Page 89 and 90: Kada smo usporedili sve te popise,r
- Page 91 and 92: naravno da će svi sudovi prepoznat
- Page 93 and 94: Srbije protiv Hrvatske, odlučeno j
- Page 95 and 96: lost nije dostupno, obrazovanje, za
- Page 97 and 98: statak podataka o stradanjima borac
- Page 99 and 100: svoje zanimanje, svoju plaću, sad
- Page 101 and 102: ističu da su ih susjedi druge naci
- Page 103 and 104: starijih. Ovo je 2004. godina, samo
- Page 105 and 106: Čekam onoga što mi je zapalio ku
- Page 107 and 108: na Vasiljević. Ja sam s Pravnog fa
- Page 109 and 110: ne bih sad sve nabrajala, vjerujem
- Page 111 and 112: knjiga Kako pravo služi u ratu u d
- Page 113 and 114: stojeće ugovorno pravo i proširil
- Page 115 and 116: djela na potpuno jednak način kao
- Page 117 and 118: govarati sa ljudima i prikupljati n
- Page 119: Pravo na naknadu štete, tu mislim
- Page 123 and 124: koji način se prikriva njegov iden
- Page 125 and 126: ti i sprovoditi odluke Međunarodno
- Page 127 and 128: što je to zaštićeno pravo? To je
- Page 129 and 130: lji u zapadnoj krajini BiH su bili
- Page 131 and 132: a tijekom 2000. To je pravilnik 206
- Page 133 and 134: fikacijom dela protiv čovečnosti.
- Page 135 and 136: ZAGREB, 25.11.2010.mala apelacija.
- Page 137 and 138: potrebe da argumentum e contrarioiz
- Page 139 and 140: ćenja organizma, može se podnijet
- Page 141 and 142: ima reperkusije na to koja prava to
- Page 143 and 144: To su potkrepljivali time što čla
- Page 145 and 146: Ja ću predstaviti još jednu dilem
- Page 147 and 148: tički su bili kao civilne osobe i
- Page 149 and 150: ‘95. je započeo početkom 2009.
- Page 151 and 152: li je netko ubijen nogama, rukama i
- Page 153 and 154: acija bila u smislu određivanja tk
- Page 155 and 156: da li možemo smatrati da je, odnos
- Page 157 and 158: oštećenika nije presudan, nije uv
- Page 159 and 160: Bogdan Ivanišević:I ja bih još s
- Page 161 and 162: onaj način na koji osoba ispriča.
- Page 163 and 164: žrtve, to može biti deset, to mo
- Page 165 and 166: mo sudskih presuda uopće, a koliko
- Page 167 and 168: taktu kako bismo nastavili ozbiljan
- Page 169 and 170: Bekim Blakaj:Pa nama koji radimo do
- Page 171 and 172:
POZIVPozivamo sve građane/ke koji/
- Page 173 and 174:
Status u vrijeme događaja:Pripadni
- Page 175 and 176:
Mjesto pronalaska tijela:Općina i
- Page 177 and 178:
Documenta je organizacija za ljudsk