ostavimo malo vremena za raspravudo 10:15. Izvolite, gospodine Babić.Dragutin Babić:Hvala lijepo. Ja vas sve lijepo pozdravljam.Evo već je rečeno gdje radim,a ja ću nešto reći o tome što radim ikad sam to počeo jer mislim da nekamoja iskustva kao sociologa i zapažanjamogu biti zanimljiva, naročito sarazine kvalitativnog aspekta priče, daklene toliko ovog kvantitativnog iakoi kod mene ima statistike, ali sam seodlučio reći o nekim svojim iskustvimasa terena. Želim reći zašto je tovažno, zašto je važan ovaj terenski radkoji sam proveo. Kasnije ću ukratko uretrospektivi osvrnuti se na sva svojaistraživanja, naravno koliko vrijemedopušta, samo da iznesem ono bitnoiz toga svega.Bitno je po mom sudu zato što sva taistraživanja razbijaju predrasude, oneuhodane istine u javnom mnijenjukoje postoje pa sam se i ja često suočioili upravo s time da moram svoja preduvjerenjaodmah ili brzo razbiti, datako kažem, jer se suočiš sa nečim sasvimdrugačijim nego što si zamišljaou svojoj glavi ili što si čuo u javnommnijenju, televiziji i tako dalje, od televizije,od medija i slično. Naravno,kad govorimo o istraživanjima, reći ćuda to radimo od ‘94. godine, i to vrijemenisam bio u Zagrebu, u Zagrebusam u Institutu od ‘99., ali sam radiokao profesor u Novoj Gradiški, baš naratnom području, tako da sam odmahneposredno upisao postdiplomski i96odlučio se za ova empirijska istraživanja.Prvu anketu sam radio u Brodsko-posavskojžupaniji krajem ‘94.godine. Bila je to tema socioekonomskiaspekti, zbrinjavanje izbjeglica iprognanika, anketirano je 349 ispitanika,230 izbjeglica i 119 raseljenihosoba, odnosno unutarnjih izbjeglica,u državnoj terminologiji prognanici, usociologiji raseljene osobe.I sad mogu reći, taj prvi dojam, to prvoiznenađenje koje sam tu na neki načindoživio, radi se o odazivu i odnosuprema anketiranju. Ja sam očekivaoda će ti ljudi koji su došli iz susjednihsela, Bogićevaca, Dragalića i tako dalje,iz zapadne Slavonije, ali već tadai izbjeglice iz Bosne, da će rezoniratiotprilike ovako: u svim tim našim mukama,samo si nam ti još trebao sa timtvojim papirima. Međutim, bilo je bašobrnuto, što je mene iznenadilo. Biloje obrnuto u tom smislu da su oni gotovoimali potrebu pričati o sebi, naročitoo životu prije. Govorili su kako suimali kuće, kako su sve imali, kako sustekli, sada to nemaju. Onda sam sepitao u čemu je tu poanta priče? Zbogčega imaju baš toliku potrebu to govoriti,više od onog što sam ja pitao upitanjima? Mislim da je poanta pričeu sljedećem: da je to jedna potreba zadokazivanjem identiteta. Drugim riječima,to su ljudi istrgnuti iz svojihognjišta, istrgnuti iz svojih kuća. Najednomsu se našli na brisanom prostorui oni sugovorniku imaju potrebureći: „Pa ja sam imao svoju kuću. Jasam bio ugledni građanina. Imao samPRAVNI STATUS ŽRTVE U ORUŽANIM SUKOBIMA –LJUDSKI GUBICI U RATOVIMA U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI
svoje zanimanje, svoju plaću, sad nemamništa.“ To je psihološka potrebaupravo na ovoj identitetskoj razini pokazatii dokazati pa mi smo isto ljudikao i ovi tu kod kojih smo smješteni igdje smo došli i tako dalje. To je menibila zanimljiva opservacija.Pa, naravno, onda se suočite sa drugimakao istraživač, recimo. Naravnoda je razlika kad anketu ispunjavajuljudi sa četiri razreda škole i oni sasrednjom školom. Tu vidite taj problem,ali to je sad i naravno problemukupnog što anketa može ponuditi,ona ima svoje domete. Recimo, kodosoba slabijeg obrazovanja, govorimo ljudima na primjer sa četiri razredaosnovne škole, oni ne mogu rezoniratina onoj višoj razini apstrakcije pa kadim ponudite četiri alternative kao mogućiodgovor, on vam priča svoju priču.Nema on vremena za a), b), c), d),nego jednostavno priča priču. I ondaanketar, to sam bio ja, i moji učenicitada koji su mi pomagali, mora se tujednostavno dovinuti, da tako kažem,i sam zaokružiti ono čemu je najbliže.Već kad date nekom srednjoškolcu, ondrugačije reagira, može to fino posložiti.Govorim, eto, o jednom iskustvu,čistom metodološkom na to pitanje.Ili, na primjer, imali smo slučaj da jeučenica anketar upitala dotičnog što jepo nacionalnosti jer to je bilo predviđenounutar korpusa pitanja, odnosnokao varijabla, kao nezavisna varijablada bi se to moglo obraditi statistički.Dotični je bio Srbin po nacionalnostiZAGREB, 25.11.2010.i on je tu eksplodirao. Bilo je problema.Ja sam morao sređivati, umirivati,jer je on mislio da to ide na nekurazinu provokacije, iako je bilo običnopitanje. Govorim o jednom teškomkontekstu u kojem se anketa provodi iprethodnici su govorili koliko je kompleksanposao da uopće uđete u tupriču. I jedna možda digresija. Jedanod boljih načina ulaska u jednu populacijuje kad imate čovjeka iz te populacije,koji ima tu određeni ugled, kojije njihov, da tako kažem, bez obzira dali ovo njihov odnosi na nacionalno, namjesno, iz tog sela i tako dalje. Jednostavno,tko ima određeni legitimitettu kod te populacije, onda vam je svelakše jer je vas on preporuči, da takokažem, lakše to sve nekako ide.Idemo na drugu moju anketu. Ona jebila 1999. E, to su već ona vremena nakonrata, gdje me je zanimao suživot,što sam obradio u doktorskoj disertaciji.Dakle, to pitanje suživota povratnikaHrvata, već su se i Srbi vraćali,povratnika Srba, i useljenika iz Bosnei Hercegovine i Vojvodine, neštoje malo bilo u zapadnoj Slavoniji. Tuisto dolazite do određenih sociološkihspoznaja. Na primjer, vidite što je toodgovaranje u ambijentu socijalnogkomformizma. Naravno u tom anketiranjuSrbi su bili najkooperativniji,što ne iznenađuje, jer je to populacijakoja je praktički otišla sa tog prostora,nosi, što opravdano, što neopravdano,stigmu pobunjenika na tom prostoru.Slojevita je to priča. Naravno, nemamosad vremena toliko, ali hoću reći,97
- Page 3 and 4:
Ova publikacija sadrži transkripte
- Page 5 and 6:
IMPRESSUMNakladnik:Documenta - Cent
- Page 7 and 8:
ate o javnim politikama koje potič
- Page 9:
cija i institucija koje radi na sli
- Page 13 and 14:
Vesna Teršelič:Svima želim dobar
- Page 15 and 16:
sku obvezu baviti se žrtvama i str
- Page 17 and 18:
avimo. Dakle, ja sam dr.sc. Josip J
- Page 19:
višestruko veći. Naime, sva moja
- Page 22 and 23:
agresije - zapravo pridonose potpun
- Page 24 and 25:
nima bez obzira tko ih je počinio
- Page 26 and 27:
napraviti. Nužna je u tome suradnj
- Page 28 and 29:
šće nesređeni, nepotpuni (pola j
- Page 31 and 32:
iz udruga možemo pomoći s nekiman
- Page 33 and 34:
le poneke bivše žrtve. Vi se zasi
- Page 35 and 36:
već gospođi Vesni neki dan spomen
- Page 37 and 38:
Nije više ono vrijeme kada se čin
- Page 39 and 40:
će i bude, predati odgovarajućoj
- Page 41 and 42:
Ivan Pandža:Hoćemo li svi to dobi
- Page 43 and 44:
popis poginulih u Domovinskom ratui
- Page 45 and 46:
stani svi ljudi koji su se borili n
- Page 47 and 48: Zoran Pusić:Ipak, mnoga će pitanj
- Page 49 and 50: neprotuslovnih zbivanja. To se laga
- Page 51 and 52: (porukom, pismom...) o svakome pogi
- Page 53 and 54: nije mjesto za to, ali ja ću je ip
- Page 55 and 56: u istim listovima, i to u razmaku o
- Page 57 and 58: vojsci na veoma odgovornim dužnost
- Page 59 and 60: ez interpretacije. To, naravno, nez
- Page 61 and 62: jamnih recepcija u sklopu integraci
- Page 63 and 64: Josip Jurčević:Napomenuo bih još
- Page 65: ZAKLJUČCI SOKRUGLOG STOLAZaključe
- Page 69 and 70: STRUČNO SAVJETOVANJE O PRAVNOMSTAT
- Page 71 and 72: • Predrag MiletićFond za humanit
- Page 73 and 74: Vesna Teršelič:Hvala, Igore. Dobr
- Page 75 and 76: mjesta u Republici Hrvatskoj, a tom
- Page 77 and 78: nom poslu radi možda najbolje govo
- Page 79 and 80: završavamo. Neizmjerno je važan t
- Page 81 and 82: prostore, ili obitelji stradalih vi
- Page 83 and 84: ovakav naziv popisa ljudskih gubita
- Page 85 and 86: na kojoj je učestvovalo preko tri
- Page 87 and 88: e i organizacije Liječnici za ljud
- Page 89 and 90: Kada smo usporedili sve te popise,r
- Page 91 and 92: naravno da će svi sudovi prepoznat
- Page 93 and 94: Srbije protiv Hrvatske, odlučeno j
- Page 95 and 96: lost nije dostupno, obrazovanje, za
- Page 97: statak podataka o stradanjima borac
- Page 101 and 102: ističu da su ih susjedi druge naci
- Page 103 and 104: starijih. Ovo je 2004. godina, samo
- Page 105 and 106: Čekam onoga što mi je zapalio ku
- Page 107 and 108: na Vasiljević. Ja sam s Pravnog fa
- Page 109 and 110: ne bih sad sve nabrajala, vjerujem
- Page 111 and 112: knjiga Kako pravo služi u ratu u d
- Page 113 and 114: stojeće ugovorno pravo i proširil
- Page 115 and 116: djela na potpuno jednak način kao
- Page 117 and 118: govarati sa ljudima i prikupljati n
- Page 119 and 120: Pravo na naknadu štete, tu mislim
- Page 121 and 122: značajnih, relevantnih ugovora i k
- Page 123 and 124: koji način se prikriva njegov iden
- Page 125 and 126: ti i sprovoditi odluke Međunarodno
- Page 127 and 128: što je to zaštićeno pravo? To je
- Page 129 and 130: lji u zapadnoj krajini BiH su bili
- Page 131 and 132: a tijekom 2000. To je pravilnik 206
- Page 133 and 134: fikacijom dela protiv čovečnosti.
- Page 135 and 136: ZAGREB, 25.11.2010.mala apelacija.
- Page 137 and 138: potrebe da argumentum e contrarioiz
- Page 139 and 140: ćenja organizma, može se podnijet
- Page 141 and 142: ima reperkusije na to koja prava to
- Page 143 and 144: To su potkrepljivali time što čla
- Page 145 and 146: Ja ću predstaviti još jednu dilem
- Page 147 and 148: tički su bili kao civilne osobe i
- Page 149 and 150:
‘95. je započeo početkom 2009.
- Page 151 and 152:
li je netko ubijen nogama, rukama i
- Page 153 and 154:
acija bila u smislu određivanja tk
- Page 155 and 156:
da li možemo smatrati da je, odnos
- Page 157 and 158:
oštećenika nije presudan, nije uv
- Page 159 and 160:
Bogdan Ivanišević:I ja bih još s
- Page 161 and 162:
onaj način na koji osoba ispriča.
- Page 163 and 164:
žrtve, to može biti deset, to mo
- Page 165 and 166:
mo sudskih presuda uopće, a koliko
- Page 167 and 168:
taktu kako bismo nastavili ozbiljan
- Page 169 and 170:
Bekim Blakaj:Pa nama koji radimo do
- Page 171 and 172:
POZIVPozivamo sve građane/ke koji/
- Page 173 and 174:
Status u vrijeme događaja:Pripadni
- Page 175 and 176:
Mjesto pronalaska tijela:Općina i
- Page 177 and 178:
Documenta je organizacija za ljudsk