Bogdan Ivanišević:Mogu još jedno pitanje? Isto za Sandru.Među sudskom dokumentacijommislim da si navela i optužnice kaoprimarni izvor utvrđivanja same činjenicesmrti. Mene je to zanimalo poštoje optužnica samo akt jedne strane.U sporu nije dokazano ničim čime serukovodite da tome dajete takvo poverenje,da vam to bude dovoljno čak zautvrđivanje da je lice umrlo ili nestalo.Sandra Orlović:Pa optužnica uglavnom sadrži... Delomičnosi u pravu. U situaciji kadanemamo dokumente iz nastavka krivičnogpostupka, neku presudu, prvostepenuili drugostepenu, postavlja sepitanje kako tu optužnicu kao krajnjioptužni akt možemo uzeti kao relevantnuza utvrđivanje činjenice smrti.Ali u svim optužnicama zapravo tužilackao dokaze, odnosno kao potkrepljujućedokumente za činjenicu daje neko lice ubijeno ili nestalo navodineke dokaze poput zapisnika o uviđaju,ili izvode iz matične knjige umrlih.Dakle, ta optužnica je uvek potkrepljenanekim relevantnim dokumentimakoji nam pružaju neku sigurnost,odnosno uverenje da se zaista radi otome da je ta osoba izgubila život ilinestala, ali u pogledu okolnosti smovrlo oprezni. Naravno, postoje nekeoptužnice, posebno sudova u Srbijiprotiv Albanaca, koje su vrlo problematičnei u smislu pravnih kvalifikacija,ali i opisa događaje, te tim optužnicama,kad je u pitanju opis okolnosti,prilazimo sa velikom dozom opreza.106Snježna Vasiljević:To je to? Hvala. Evo sad prelazimo nasljedeću sesiju. Ja bih dala samo jedankratki uvod vezano uz temu ove našesesije. Temelj suvremenog humanitarnogprava proizlazi ustvari iz obilježjaŽenevskih konvencija iz 1864.godine, čija su pisana pravila za zaštitužrtava sukoba dosegla univerzalni karakter.Međutim, možda bih se samokratko osvrnula... Prva ratna pravilaproglasila su ustvari velike civilizacijenekoliko tisućljeća prije naše ere, patako imamo kralja Babilona Hamurabijakoji je naveo da donosi ove zakonekako jaki ne bi tlačio slaboga. Brojnitekstovi poput Biblije, Kurana, itd. sadržebrojna pravila koja se odnose napoštivanje neprijatelja.Prije pojave suvremenog humanitarnogprava oružani sukobi su uređivaniobičajnim pravilima ratovanja, dvostranimugovorima, kartelima, kodeksimaponašanja, aktovima i drugimtekstovima itd. Primjer jednog pravilaje i takozvani Lieberov kodeks, koji jenastao 1863. godine, koji ističemo jerpredstavlja prvi pokušaj kodifikacijepostojećih ratnih zakona i običaja.Međutim, taj kodeks nije imao statusmeđunarodnog ugovora jer je bio namijenjenisključivo vojnicima Unije uAmeričkom građanskom ratu.Ustvari, glavni izvori međunarodnoghumanitarnog prava su četiri Ženevskekonvencije, od 12. kolovoza 1949.godine i dva dopunska protokola Ženevskekonvencije 1977. godine. Ja ihPRAVNI STATUS ŽRTVE U ORUŽANIM SUKOBIMA –LJUDSKI GUBICI U RATOVIMA U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI
ne bih sad sve nabrajala, vjerujem daćemo o njima dosta čuti. Ono što namje važno promatrati kroz zakonodavniokvir status žrtve, ali o tome ćemo višečuti kako situacija stoji u regiji. I onošto nas najviše muči, postoje brojnedileme i različita tumačenja statusažrtava kao što je civil, vojnik, direktne/indirektnežrtve, naoružani civili islično. Stoga bih ja odmah na početkudala riječ našoj prvoj gošći. To je docenticaIvana Jelić sa Pravnog fakultetau Podgorici, koja predaje međunarodnojavno pravo, ljudska prava, držimeđunarodnu pravnu kliniku kojomje osvojila brojne nagrade. Osim togaje predsjednica Udruženja pravnikaCrne Gore. Izvolite.Ivana Jelić:Hvala najljepše. Evo želim samo napočetku da kažem, moji su studentiosvajali brojne nagrade kroz tu kliniku,ne ja. Naravno, ja zajedno sanjima. Hvala najljepše. Želim sve davas pozdravim na početku, da se zahvalimorganizatoru na pozivu i davam kažem da mi je zaista zadovoljstvoi čast da budem danas sa vamatako da se moje višečasnovno putovanjeiz Podgorice, preko Ljubljanedo Zagreba ipak isplatilo. Jer kažem,jutros sam čula mnogo i interesantnihi izazovnih činjenica. Nadam se daće toga biti još i nadam se da će ovainicijativa REKOM zaista zaživjeti usvom punom kapacitetu jer je ovo usuštini jedina, koliko ja znam, inicijativakoja je iz regiona krenula. Znači,koja nije nametnuta iz nekog drugogZAGREB, 25.11.2010.centra, koja je krenula iz regiona izonog osjećanja da ljudi moraju da seizmire da bi se nastavilo. Prosto nematemelja za zdravu budućnost ukolikose ne suočimo sa prošlošću, ukoliko sene istraži prošlost. I što je najbitnije,ja opet kao pravnik moram da kažem,dok se ne odgovara za zločine, dok seodgovornost, individualna krivična, pai državna, u onom segmentu u kojemje moguća, a to je za genocid, jer jeto jedino međunarodno krivično djeloza koje država može odgovarati pokonvenciji o genocidu po članu 9. kojipropisuje i tu mogućnost, dok nemamojedan takav odgovor, mislim da nemožemo nastaviti onako kako bi trebaloi kako se očekuje od nas niti semožemo integrisati kao region u euroatlantskeintegracije. Moja tema današnjaje međunarodnopravna regulativau vezi sa pravnim statusom žrtava.Međunarodno humanitarno pravo usuštini je skoncentrisano na zaštitižrtava oružanih sukoba. I to je ono štoga razlikuje od klasičnog ratnog pravakoje se bavilo definisanjem metoda itehnika ograničavanjem nehumanihmetoda i tehnika ratovanja. Sama činjenicada ženevska kodifikacija, daklečetiri Ženevske konvencije o poboljšanjustatusa žrtava oružanih sukoba, uzdva dopunska protokola koja se bavepojašnjenjima, definisanjem takođepravnog statusa žrtve u međunarodnimi nemeđunarodnim sukobima,dakle sama činjenica da je cijela kodifikacijaskoncentrisana na zaštiti žrtavagovori o tome koliko je Međunarod-107
- Page 3 and 4:
Ova publikacija sadrži transkripte
- Page 5 and 6:
IMPRESSUMNakladnik:Documenta - Cent
- Page 7 and 8:
ate o javnim politikama koje potič
- Page 9:
cija i institucija koje radi na sli
- Page 13 and 14:
Vesna Teršelič:Svima želim dobar
- Page 15 and 16:
sku obvezu baviti se žrtvama i str
- Page 17 and 18:
avimo. Dakle, ja sam dr.sc. Josip J
- Page 19:
višestruko veći. Naime, sva moja
- Page 22 and 23:
agresije - zapravo pridonose potpun
- Page 24 and 25:
nima bez obzira tko ih je počinio
- Page 26 and 27:
napraviti. Nužna je u tome suradnj
- Page 28 and 29:
šće nesređeni, nepotpuni (pola j
- Page 31 and 32:
iz udruga možemo pomoći s nekiman
- Page 33 and 34:
le poneke bivše žrtve. Vi se zasi
- Page 35 and 36:
već gospođi Vesni neki dan spomen
- Page 37 and 38:
Nije više ono vrijeme kada se čin
- Page 39 and 40:
će i bude, predati odgovarajućoj
- Page 41 and 42:
Ivan Pandža:Hoćemo li svi to dobi
- Page 43 and 44:
popis poginulih u Domovinskom ratui
- Page 45 and 46:
stani svi ljudi koji su se borili n
- Page 47 and 48:
Zoran Pusić:Ipak, mnoga će pitanj
- Page 49 and 50:
neprotuslovnih zbivanja. To se laga
- Page 51 and 52:
(porukom, pismom...) o svakome pogi
- Page 53 and 54:
nije mjesto za to, ali ja ću je ip
- Page 55 and 56:
u istim listovima, i to u razmaku o
- Page 57 and 58: vojsci na veoma odgovornim dužnost
- Page 59 and 60: ez interpretacije. To, naravno, nez
- Page 61 and 62: jamnih recepcija u sklopu integraci
- Page 63 and 64: Josip Jurčević:Napomenuo bih još
- Page 65: ZAKLJUČCI SOKRUGLOG STOLAZaključe
- Page 69 and 70: STRUČNO SAVJETOVANJE O PRAVNOMSTAT
- Page 71 and 72: • Predrag MiletićFond za humanit
- Page 73 and 74: Vesna Teršelič:Hvala, Igore. Dobr
- Page 75 and 76: mjesta u Republici Hrvatskoj, a tom
- Page 77 and 78: nom poslu radi možda najbolje govo
- Page 79 and 80: završavamo. Neizmjerno je važan t
- Page 81 and 82: prostore, ili obitelji stradalih vi
- Page 83 and 84: ovakav naziv popisa ljudskih gubita
- Page 85 and 86: na kojoj je učestvovalo preko tri
- Page 87 and 88: e i organizacije Liječnici za ljud
- Page 89 and 90: Kada smo usporedili sve te popise,r
- Page 91 and 92: naravno da će svi sudovi prepoznat
- Page 93 and 94: Srbije protiv Hrvatske, odlučeno j
- Page 95 and 96: lost nije dostupno, obrazovanje, za
- Page 97 and 98: statak podataka o stradanjima borac
- Page 99 and 100: svoje zanimanje, svoju plaću, sad
- Page 101 and 102: ističu da su ih susjedi druge naci
- Page 103 and 104: starijih. Ovo je 2004. godina, samo
- Page 105 and 106: Čekam onoga što mi je zapalio ku
- Page 107: na Vasiljević. Ja sam s Pravnog fa
- Page 111 and 112: knjiga Kako pravo služi u ratu u d
- Page 113 and 114: stojeće ugovorno pravo i proširil
- Page 115 and 116: djela na potpuno jednak način kao
- Page 117 and 118: govarati sa ljudima i prikupljati n
- Page 119 and 120: Pravo na naknadu štete, tu mislim
- Page 121 and 122: značajnih, relevantnih ugovora i k
- Page 123 and 124: koji način se prikriva njegov iden
- Page 125 and 126: ti i sprovoditi odluke Međunarodno
- Page 127 and 128: što je to zaštićeno pravo? To je
- Page 129 and 130: lji u zapadnoj krajini BiH su bili
- Page 131 and 132: a tijekom 2000. To je pravilnik 206
- Page 133 and 134: fikacijom dela protiv čovečnosti.
- Page 135 and 136: ZAGREB, 25.11.2010.mala apelacija.
- Page 137 and 138: potrebe da argumentum e contrarioiz
- Page 139 and 140: ćenja organizma, može se podnijet
- Page 141 and 142: ima reperkusije na to koja prava to
- Page 143 and 144: To su potkrepljivali time što čla
- Page 145 and 146: Ja ću predstaviti još jednu dilem
- Page 147 and 148: tički su bili kao civilne osobe i
- Page 149 and 150: ‘95. je započeo početkom 2009.
- Page 151 and 152: li je netko ubijen nogama, rukama i
- Page 153 and 154: acija bila u smislu određivanja tk
- Page 155 and 156: da li možemo smatrati da je, odnos
- Page 157 and 158: oštećenika nije presudan, nije uv
- Page 159 and 160:
Bogdan Ivanišević:I ja bih još s
- Page 161 and 162:
onaj način na koji osoba ispriča.
- Page 163 and 164:
žrtve, to može biti deset, to mo
- Page 165 and 166:
mo sudskih presuda uopće, a koliko
- Page 167 and 168:
taktu kako bismo nastavili ozbiljan
- Page 169 and 170:
Bekim Blakaj:Pa nama koji radimo do
- Page 171 and 172:
POZIVPozivamo sve građane/ke koji/
- Page 173 and 174:
Status u vrijeme događaja:Pripadni
- Page 175 and 176:
Mjesto pronalaska tijela:Općina i
- Page 177 and 178:
Documenta je organizacija za ljudsk