I sad nešto o čemu je pukovnik Grujićjutros govorio, točnije o socijalnimpravima, naknadnoj legalizacijisocijalnih prava koja je u Hrvatskoj,možemo reći, bila podložna određenimmanipulacijama... Navest ću dvaprimjera koji pokazuju nedosljednostiu toj praksi, odnosno ljudi koji su naneki način bili u službi vojske, ali nisubili vojnici, ostvarili su status, dok suljudi koji su također radili određenestvari za vojsku nisu dobili vojni status.Imamo primjer kada je čovjek biovozač hitne pomoći i stradao je prilikomprevoženja ranjenika, vojnika sapoložaja. S obzirom na okolnosti stradanja,jedinica čiji su to ranjenici bili,posthumno je poginulom vozaču sanitetadodijelila vojni status, zaveli suga kao pripadnika postrojbe, odnosnoobitelj poginulog sada ostvaruje određenasocijalna prava za zasluge u ratu.Drugi primjer je kada osoba prvogdana napada na svoje mjesto, premainformaciji da tenkovi dolaze u selo,odlučuje šleperom postaviti barikadena ulazu u selo. Pritom dolazi tenki ubija osobu. Obitelj nije uspjelaostvariti vojni status. U hrvatskomZakonu o pravima hrvatskih braniteljaiz Domovinskog rata i članova njihovihobitelji koji to definira postojitermin “osoba koja se stavila u obranusuvereniteta države”. To je jedan odkriterija prema kojima se u Hrvatskojdobiva vojni status. Toliko od mene.Bogdan Ivanišević:Pa onda ipak predlažem da čujemo i148Tomislavovo izlaganje i onda ćemoimati pauzu za kafu.Tomislav Fresl:Može. Primjeri koje sam odabrao nemajudirektno veze sa pričama o vojnimi civilnim žrtvama, odnosno nestavljam dvojbe za to je li u pitanjucivilna ili vojna, u svim primjerima jeto sasvim jasno, nego sam se fokusiraona ovo pitanje izravna ili neizravnažrtva, koja je možda malo manjekontroverzna, ali, nadam se, jednakozanimljivo.Prvi primjer koji sam odabrao, radi seo jednom civilu koji je u gradu zahvaćenomratom sjedio ispred zgrade sasvojim prijateljima iste nacionalnosti,nepoželjne, odnosno „krive nacionalnosti“.Prišla su im dvojica vojnika kojisu ih počeli mlatiti, udarati rukama inogama. Žrtva je pokušala pobjeći upodrum, krenuli su vojnici za njim ipretukli ga do razine da su mu slomilisedam rebara i da je on preminuodvadeset dana kasnije. Obitelj smatrada je preminuo zbog izravnih posljedicapremlaćivanja. Liječnički vještakje ustvrdio da je preminuo zbog prijeteško oštećenog zdravlja. Što god odtoga bilo točno, ostaje za pitati se štobi bilo da je preminuo isti dan, što bibilo da je preminuo dvije godine kasnije?Odnosno, koje je to vremenskorazdoblje unutar kojeg mi možemoreći da je osoba izravna ili neizravnažrtva? I što bi bilo da je u njega ispaljenrafal? Da li nam je kriterij utvrđivanjeizravne ili neizravne žrtve to daPRAVNI STATUS ŽRTVE U ORUŽANIM SUKOBIMA –LJUDSKI GUBICI U RATOVIMA U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI
li je netko ubijen nogama, rukama ilinožem, ili puškom?Drugi slučaj, po meni najzanimljiviji,najkontroverzniji, pitanje je jednogvojnika koji je bio na ratnom zadatku.Vozio se sa svojim suborcima automobilom,na prvoj crti bojišnice je bio usvom selu u kojem je ratovao. Već idućeselo je bilo pod kontrolom suparničkihsnaga. Nepoznato je je li na tajautomobil pucano ili nije pucano, ali,uglavnom, automobil je sletio s cestei jedan od vojnika je poginuo. Nedvojbenoje da je poginuo na zadatku,nedvojbeno je da je poginuo u ratnimokolnostima, a sasvim je dvojbeno tkoje uzrokovao tu njegovu smrt. Da li jeuzrok njihova osobna pogreška? Dali pogreška vozača? Da li eventualnapucnjava prema automobilu? Opet,nitko automobil nije pogodio, nijebilo nikakvih metaka na samom automobilu.Znači, radi se o klasičnojautomobilskoj nesreći, ili da budemprecizniji, radi se o klasičnoj automobilskojnesreći koja se dogodila u vrloneklasičnim uvjetima.Treći slučaj je slučaj civila. Takođerpoginulog u automobilskoj nesreći, aliponovno u ratnim okolnostima i nesrećiuzrokovanoj ratom na neki način.Civil je imao radnu obvezu i proizvodioje bombe u tvornici, u jednomegradu, krenuo je svojim motorom ukrizni stožer, da li kakvu obavijest odnijeti,da li dostaviti bombe, to je, mislim,čak i sporedno, krenuo je tamo ipoginuo, odnosno doživio je sudar saZAGREB, 25.11.2010.vojnim vozilom zbog ugašenih svjetala.Naime, u tom su kraju na snazibile obavezne mjere zamračenja, nisuse smjela paliti svjetla niti na kućama,niti na automobilima niti na motorimada suparničke snage ne bi snajperomili granatom, ili na bilo koji način mogledjelovati. Te je on stradao zbog neupaljenih svjetala na svom motoru odvojnog vozila koje ga je pregazilo.Četvrti pak slučaj, radi se ponovno ovojniku. Pripadniku jedne inače zloglasnevojne jedinice, paravojne formacije,za kojeg nam je majka reklada je odbio ubijati djecu jednom prilikom.Zapovjednik njegove jedinice jezapovjedio da se ubije njega naprosto.Može to, naravno, biti majčina interpretacijadogađaja jer smo u drugomslučaju čuli da je riječ o tome da jepoginuo u izviđanju, za vrijeme izviđanja,ali opet se ne dovodi ni iz tihdrugih izvora u pitanje da je stradaood pripadnika vlastite jedinice, odnosnoda su ga oni ubili. Što u takvimslučajevima? Radi li se o izravnoj ilineizravnoj žrtvi rata? Eto, to su nekapitanja koja sam htio artikulirati. Nadamse da će biti za raspravu.Peti slučaj se nije činio toliko dvojbenda li je u pitanju izravna ili neizravnažrtva rata. Znači, radi se o stradanjimavojnika. Ima toga puno zapravo.Stradanjima vojnika kada puška opalislučajno, pri čišćenju ili u konkretnomnašem slučaju kada se nekolikovojnika okupilo za stolom i jedan odnjih je uzeo pušku sa stola, i ona je149
- Page 3 and 4:
Ova publikacija sadrži transkripte
- Page 5 and 6:
IMPRESSUMNakladnik:Documenta - Cent
- Page 7 and 8:
ate o javnim politikama koje potič
- Page 9:
cija i institucija koje radi na sli
- Page 13 and 14:
Vesna Teršelič:Svima želim dobar
- Page 15 and 16:
sku obvezu baviti se žrtvama i str
- Page 17 and 18:
avimo. Dakle, ja sam dr.sc. Josip J
- Page 19:
višestruko veći. Naime, sva moja
- Page 22 and 23:
agresije - zapravo pridonose potpun
- Page 24 and 25:
nima bez obzira tko ih je počinio
- Page 26 and 27:
napraviti. Nužna je u tome suradnj
- Page 28 and 29:
šće nesređeni, nepotpuni (pola j
- Page 31 and 32:
iz udruga možemo pomoći s nekiman
- Page 33 and 34:
le poneke bivše žrtve. Vi se zasi
- Page 35 and 36:
već gospođi Vesni neki dan spomen
- Page 37 and 38:
Nije više ono vrijeme kada se čin
- Page 39 and 40:
će i bude, predati odgovarajućoj
- Page 41 and 42:
Ivan Pandža:Hoćemo li svi to dobi
- Page 43 and 44:
popis poginulih u Domovinskom ratui
- Page 45 and 46:
stani svi ljudi koji su se borili n
- Page 47 and 48:
Zoran Pusić:Ipak, mnoga će pitanj
- Page 49 and 50:
neprotuslovnih zbivanja. To se laga
- Page 51 and 52:
(porukom, pismom...) o svakome pogi
- Page 53 and 54:
nije mjesto za to, ali ja ću je ip
- Page 55 and 56:
u istim listovima, i to u razmaku o
- Page 57 and 58:
vojsci na veoma odgovornim dužnost
- Page 59 and 60:
ez interpretacije. To, naravno, nez
- Page 61 and 62:
jamnih recepcija u sklopu integraci
- Page 63 and 64:
Josip Jurčević:Napomenuo bih još
- Page 65:
ZAKLJUČCI SOKRUGLOG STOLAZaključe
- Page 69 and 70:
STRUČNO SAVJETOVANJE O PRAVNOMSTAT
- Page 71 and 72:
• Predrag MiletićFond za humanit
- Page 73 and 74:
Vesna Teršelič:Hvala, Igore. Dobr
- Page 75 and 76:
mjesta u Republici Hrvatskoj, a tom
- Page 77 and 78:
nom poslu radi možda najbolje govo
- Page 79 and 80:
završavamo. Neizmjerno je važan t
- Page 81 and 82:
prostore, ili obitelji stradalih vi
- Page 83 and 84:
ovakav naziv popisa ljudskih gubita
- Page 85 and 86:
na kojoj je učestvovalo preko tri
- Page 87 and 88:
e i organizacije Liječnici za ljud
- Page 89 and 90:
Kada smo usporedili sve te popise,r
- Page 91 and 92:
naravno da će svi sudovi prepoznat
- Page 93 and 94:
Srbije protiv Hrvatske, odlučeno j
- Page 95 and 96:
lost nije dostupno, obrazovanje, za
- Page 97 and 98:
statak podataka o stradanjima borac
- Page 99 and 100: svoje zanimanje, svoju plaću, sad
- Page 101 and 102: ističu da su ih susjedi druge naci
- Page 103 and 104: starijih. Ovo je 2004. godina, samo
- Page 105 and 106: Čekam onoga što mi je zapalio ku
- Page 107 and 108: na Vasiljević. Ja sam s Pravnog fa
- Page 109 and 110: ne bih sad sve nabrajala, vjerujem
- Page 111 and 112: knjiga Kako pravo služi u ratu u d
- Page 113 and 114: stojeće ugovorno pravo i proširil
- Page 115 and 116: djela na potpuno jednak način kao
- Page 117 and 118: govarati sa ljudima i prikupljati n
- Page 119 and 120: Pravo na naknadu štete, tu mislim
- Page 121 and 122: značajnih, relevantnih ugovora i k
- Page 123 and 124: koji način se prikriva njegov iden
- Page 125 and 126: ti i sprovoditi odluke Međunarodno
- Page 127 and 128: što je to zaštićeno pravo? To je
- Page 129 and 130: lji u zapadnoj krajini BiH su bili
- Page 131 and 132: a tijekom 2000. To je pravilnik 206
- Page 133 and 134: fikacijom dela protiv čovečnosti.
- Page 135 and 136: ZAGREB, 25.11.2010.mala apelacija.
- Page 137 and 138: potrebe da argumentum e contrarioiz
- Page 139 and 140: ćenja organizma, može se podnijet
- Page 141 and 142: ima reperkusije na to koja prava to
- Page 143 and 144: To su potkrepljivali time što čla
- Page 145 and 146: Ja ću predstaviti još jednu dilem
- Page 147 and 148: tički su bili kao civilne osobe i
- Page 149: ‘95. je započeo početkom 2009.
- Page 153 and 154: acija bila u smislu određivanja tk
- Page 155 and 156: da li možemo smatrati da je, odnos
- Page 157 and 158: oštećenika nije presudan, nije uv
- Page 159 and 160: Bogdan Ivanišević:I ja bih još s
- Page 161 and 162: onaj način na koji osoba ispriča.
- Page 163 and 164: žrtve, to može biti deset, to mo
- Page 165 and 166: mo sudskih presuda uopće, a koliko
- Page 167 and 168: taktu kako bismo nastavili ozbiljan
- Page 169 and 170: Bekim Blakaj:Pa nama koji radimo do
- Page 171 and 172: POZIVPozivamo sve građane/ke koji/
- Page 173 and 174: Status u vrijeme događaja:Pripadni
- Page 175 and 176: Mjesto pronalaska tijela:Općina i
- Page 177 and 178: Documenta je organizacija za ljudsk