objavljivanja popisa civilnih žrtava u inakon operacija Bljesak i Oluja 1995.godine. Izvještaji o tome govore sami zasebe. Tu nema velike mudrosti. Ljudisu išli po terenu, tamo gdje su se događalete operacije, i nisu u izvještajeuvrstili ni jedan slučaj ubijene ili nestaleosobe, a da ga tri neovisna izvora nisupotvrdila. To, moguće, nije mnogo uodnosu na interpretaciju koja bi rezultiralanekakvim historijskim izvještajem,analizom ili sudom o cjelini toga štose dogodilo. To je samo jedan gradivnielement, moguće malen, ali neophodanpri konstatiranju činjenica i odbacivanjuprakse razbacivanja žrtvama.Želim, međutim, pošto govorim međuzadnjima na ovome skupu, naglasiti neštošto ovdje još nije rečeno. Kada se,pak, izrekne ovakva rečenica, običnoslijedi i optuživanje svih drugih da sunešto prešutjeli, pa govornik koji je toizrekao ispada pametan jer, eto, to samoon vidi. No, upravo obrnuto, ja želimpohvaliti sudionike skupa zbog stvarikoja nije rečena: nitko, naime, nije niindirektno niti direktno ni na koji načinapelirao da se bilo što prešuti, da se prikrijebilo koja žrtva, bilo koji stradalnik...To smatram dobrim polazištem što se iprešutno i eksplicitno slažemo u tomeda registriranje svih žrtava i stradalnikarata na teritoriji RH zavređuje sav trud iresurse koji se mogu angažirati.Diskusiju traži pitanje koje su zapreketakvom angažmanu. Jedne su,s kojima je počeo kolega J. Jurčević,da, zapanjujuće, niti institucije koje56bi trebale biti ne samo nadležne iodgovorne nego čak i politički zainteresiraneništa, u najmanju ruku, nečine ili čak opstruiraju prikupljanjei registriranje podataka. To se trebafokusirati, a potom slijedi razmatranječemu i odakle prepreke. Jer, iakoje uloga civilnog društva u tome vrijedna,na kraju krajeva pouzdanost ipotpunost podataka mora zajamčitidržava. Jer riječ je o stvarima koje sene mogu raditi na mišiće nego morajubiti obavljene solidno, profesionalno,obuhvatno i odgovorno, a da bi se nanjih moglo osloniti u daljnjim analizama,da izdrže kasnije provjere itd.Stoga akteri civilnog društva mogudoduše biti inicijatori, kontrolori, čaki izvori pritiska ako ih treba poduzeti,no oni nikada nisu dostatni da samiobave posao prikupljanja i verifikacijesvih dostupnih podataka o žrtvama istradalnicima rata. Jer kao akteri civilnogdruštva, mi smo amateri. Tako toi treba biti i ne treba se s time u vezizavaravati. Bitno je znati čija je javnai službena odgovornost za podatke,njihovo prikupljanje, njihovu provjerui pohranu te stavljanje na raspolaganjeza različite obrade i druge načineuporabe.Drugo je, pak, pitanje interpretaciječinjenica, koje nije ovisno ni o kakvimčimbenicima izvan naše kontrole (institucije,država, druge države, međunarodniakteri itd.) nego se tiče nassamih. S time u vezi nas je odmah upočetku I. Paić urekao onom prvomnapomenom kako nema činjenicaDOKUMENTIRANJE ZBIVANJA U DOMOVINSKOM RATU
ez interpretacije. To, naravno, neznači da treba šutjeti o činjenicamaili se okaniti njihova traženja nego datreba biti svjestan interpretacija kojei nesvjesno učitavamo već kada biramošto ćemo tražiti, kada definiramošto ćemo prepoznavati kao činjenice,a prije no što išta iz njih izvedemo izaključimo. Iz engleskog jezika prodrlaje i u hrvatski jezik jedna znakovitadvoznačnost, a koja se očituje u sve češćemmiješanju prepoznavanja i priznavanja(što se skriva pod jednom riječju:recognition): i kada mislimo dasamo prepoznajemo (i registriramo)nešto u objektivnoj stvarnosti, činimonešto što je zapravo akt priznavanja –nešto uzimamo kao činjenicu, a neštone, pa ono što smo priznali kao činjenicuuzimamo na znanje s određenimobilježjima, dok druga ispuštamo. Toje, međutim, neizbježno, ali nužno jeznati da je to tako i nastojati to držatipod kontrolom tako da se maksimalnoosvijeste sve prešutne pristranosti.ZAGREB, 09.02.2006.O tima ugrađenim pristranostimasvjedoče i neke tenzije koje su se ovdjedale osjetiti u razlikama između nekihiskaza. Napredak je da danas imamoposla samo s verbalnim tenzijama, jerbilo je rasprava koje su imale i šakačke,ako ne i mnogo nasilnije nastavke.A mi svi, osim što smatramo da trebaustanoviti određene činjenice, zastupamoi neke teze – moralne, političke,vrijednosne, ideologijske, svjetonazorske,kakve god hoćete, čak mogućei vjerske – kojima će te činjenice dobrodoći kao potkrepa ili će diskreditiratione suprotne našima. Moglo bise, u tom sklopu, i te kako raspravljatiprimjerice i o tome treba li se državotvornikarakter (Domovinskog) ratazaista i izražavati time da se piše početnimvelikim slovom, što je ideologijskinaglašeno i u naslovu ovoga skupa,te je li nacionalni parlament pravomjesto za donošenje suda o tome da jeova zemlja bila ili ne agresor u drugojzemlji. Takve su rasprave važne i ovojzemlji potrebne, ali mi, ako hoćemoustanoviti elementarne stvari – tko jesve tu stradao – moramo biti svjesnipostojanja posebnih interesa i ideologija,koje, pak, moramo držati podkontrolom. Stoga je najbolje otvorenoustanoviti njihovo postojanje, kako seni jedan od interesa ili ni jedna od ideologijane bi prošvercali kao nešto prirodnoili nešto što se podrazumijevakao opće uvjerenje. Bitno je, dakle, štopotpunije i prema općim standardimaprikupiti sve moguće podatke, a to činitibez ikakvih tabua.Vesna Teršelič:Hvala.Sada je već 14:05 sati. Poneki su sudioniciskupa već morali otići, a još napopisu za diskusiju imamo dva imena.Potrebno je, usto, da se dogovorimou vezi sa zaključcima. Telefon koji jemaloprije zvonio zvoni zato jer zovunovinari da čuju što smo zaključili.Dakle, ne zanimaju samo nas zaključcinego i poneke ljude izvan ovog prostora.Ipak, još dvije diskusije.57
- Page 3 and 4:
Ova publikacija sadrži transkripte
- Page 5 and 6:
IMPRESSUMNakladnik:Documenta - Cent
- Page 7 and 8: ate o javnim politikama koje potič
- Page 9: cija i institucija koje radi na sli
- Page 13 and 14: Vesna Teršelič:Svima želim dobar
- Page 15 and 16: sku obvezu baviti se žrtvama i str
- Page 17 and 18: avimo. Dakle, ja sam dr.sc. Josip J
- Page 19: višestruko veći. Naime, sva moja
- Page 22 and 23: agresije - zapravo pridonose potpun
- Page 24 and 25: nima bez obzira tko ih je počinio
- Page 26 and 27: napraviti. Nužna je u tome suradnj
- Page 28 and 29: šće nesređeni, nepotpuni (pola j
- Page 31 and 32: iz udruga možemo pomoći s nekiman
- Page 33 and 34: le poneke bivše žrtve. Vi se zasi
- Page 35 and 36: već gospođi Vesni neki dan spomen
- Page 37 and 38: Nije više ono vrijeme kada se čin
- Page 39 and 40: će i bude, predati odgovarajućoj
- Page 41 and 42: Ivan Pandža:Hoćemo li svi to dobi
- Page 43 and 44: popis poginulih u Domovinskom ratui
- Page 45 and 46: stani svi ljudi koji su se borili n
- Page 47 and 48: Zoran Pusić:Ipak, mnoga će pitanj
- Page 49 and 50: neprotuslovnih zbivanja. To se laga
- Page 51 and 52: (porukom, pismom...) o svakome pogi
- Page 53 and 54: nije mjesto za to, ali ja ću je ip
- Page 55 and 56: u istim listovima, i to u razmaku o
- Page 57: vojsci na veoma odgovornim dužnost
- Page 61 and 62: jamnih recepcija u sklopu integraci
- Page 63 and 64: Josip Jurčević:Napomenuo bih još
- Page 65: ZAKLJUČCI SOKRUGLOG STOLAZaključe
- Page 69 and 70: STRUČNO SAVJETOVANJE O PRAVNOMSTAT
- Page 71 and 72: • Predrag MiletićFond za humanit
- Page 73 and 74: Vesna Teršelič:Hvala, Igore. Dobr
- Page 75 and 76: mjesta u Republici Hrvatskoj, a tom
- Page 77 and 78: nom poslu radi možda najbolje govo
- Page 79 and 80: završavamo. Neizmjerno je važan t
- Page 81 and 82: prostore, ili obitelji stradalih vi
- Page 83 and 84: ovakav naziv popisa ljudskih gubita
- Page 85 and 86: na kojoj je učestvovalo preko tri
- Page 87 and 88: e i organizacije Liječnici za ljud
- Page 89 and 90: Kada smo usporedili sve te popise,r
- Page 91 and 92: naravno da će svi sudovi prepoznat
- Page 93 and 94: Srbije protiv Hrvatske, odlučeno j
- Page 95 and 96: lost nije dostupno, obrazovanje, za
- Page 97 and 98: statak podataka o stradanjima borac
- Page 99 and 100: svoje zanimanje, svoju plaću, sad
- Page 101 and 102: ističu da su ih susjedi druge naci
- Page 103 and 104: starijih. Ovo je 2004. godina, samo
- Page 105 and 106: Čekam onoga što mi je zapalio ku
- Page 107 and 108: na Vasiljević. Ja sam s Pravnog fa
- Page 109 and 110:
ne bih sad sve nabrajala, vjerujem
- Page 111 and 112:
knjiga Kako pravo služi u ratu u d
- Page 113 and 114:
stojeće ugovorno pravo i proširil
- Page 115 and 116:
djela na potpuno jednak način kao
- Page 117 and 118:
govarati sa ljudima i prikupljati n
- Page 119 and 120:
Pravo na naknadu štete, tu mislim
- Page 121 and 122:
značajnih, relevantnih ugovora i k
- Page 123 and 124:
koji način se prikriva njegov iden
- Page 125 and 126:
ti i sprovoditi odluke Međunarodno
- Page 127 and 128:
što je to zaštićeno pravo? To je
- Page 129 and 130:
lji u zapadnoj krajini BiH su bili
- Page 131 and 132:
a tijekom 2000. To je pravilnik 206
- Page 133 and 134:
fikacijom dela protiv čovečnosti.
- Page 135 and 136:
ZAGREB, 25.11.2010.mala apelacija.
- Page 137 and 138:
potrebe da argumentum e contrarioiz
- Page 139 and 140:
ćenja organizma, može se podnijet
- Page 141 and 142:
ima reperkusije na to koja prava to
- Page 143 and 144:
To su potkrepljivali time što čla
- Page 145 and 146:
Ja ću predstaviti još jednu dilem
- Page 147 and 148:
tički su bili kao civilne osobe i
- Page 149 and 150:
‘95. je započeo početkom 2009.
- Page 151 and 152:
li je netko ubijen nogama, rukama i
- Page 153 and 154:
acija bila u smislu određivanja tk
- Page 155 and 156:
da li možemo smatrati da je, odnos
- Page 157 and 158:
oštećenika nije presudan, nije uv
- Page 159 and 160:
Bogdan Ivanišević:I ja bih još s
- Page 161 and 162:
onaj način na koji osoba ispriča.
- Page 163 and 164:
žrtve, to može biti deset, to mo
- Page 165 and 166:
mo sudskih presuda uopće, a koliko
- Page 167 and 168:
taktu kako bismo nastavili ozbiljan
- Page 169 and 170:
Bekim Blakaj:Pa nama koji radimo do
- Page 171 and 172:
POZIVPozivamo sve građane/ke koji/
- Page 173 and 174:
Status u vrijeme događaja:Pripadni
- Page 175 and 176:
Mjesto pronalaska tijela:Općina i
- Page 177 and 178:
Documenta je organizacija za ljudsk