52Pozadinu svega čini i pitanje tko imapravo raditi ovaj posao ili tko imapravo interpretirati protekle događaje.Naravno, to pravo prije svega imastruka, koja, usto, pritom ima i velikuodgovornost – stručnu i moralnu – dasve to sintetski obuhvati, što još nijeučinjeno. Ipak, potrebni su i odmakte mjera, jer nije samo struka pozvanagovoriti. Usto, ono što su već trebalenapraviti struka i država, napravilisu, samoorganizirajući se, građanke igrađani: od pitanja potrage i identifikacijedo iznalaženja informacija i uspostavljanjadijaloga o stradalnicima,poginulim i nestalim osobama. Nećuvas, međutim, time opterećivati. Dovoljnoje reći da i ovdje potvrđujemokoliko je taj proces bogat i potreban teda ga itekako i svakako treba nastaviti.Stoga, i prije nekakvih zaključaka, zakoje ni ne znam mogu li se već sadauopće i sastaviti, jer nismo izradilipopis evidencija, prijepora..., naglasiobih, na što me potaklo nekoliko prethodnihgovornika, samo jedno, a toje odaziv onih s kojima želimo raditi– organizirati intervjue, prikupljat činjenice...jer njihov je odaziv ključan.Imam iskustvo rada s organizacijamakoje traže nestale osobe, nestalepripadnike svojih obitelji... Riječ je oljudima koji taj problem nisu ostaviliiza sebe, oni i dan danas žive s njimei u njemu. Način na koji se javnost, apotom i ovakvi procesi odnose spramnjih i njihovih priča sadrži, na određeninačin, i psihološko-terapeutskidoprinos. Stoga svaka informacija isvaka činjenica, a ne samo njihova arhiviranja,utemeljenja i provjere, nužnomoraju biti dostupna tim ljudima,i to ne samo putem internetskih bazapodataka, jer mnogo se protagonistanjima ne služi ili nema prigodu služitise njima. Ova priča, ovaj proces mora,i kao dokaz inkluzivnosti, javnosti bitipristupačan. Takav se pristup javnogarada ne može isključiti.Vesna Teršelič:HvalaGospodin Ozren Žunec.Ozren Žunec:Ja sam Ozren Žunec s Filozofskog fakultetau Zagrebu. Od 2002. voditeljsam projekta Socijalni korelati Domovinskograta, koji još traje, pa mi jecjelokupna problematika o kojoj ovdjegovorimo iznimno dobro poznata izprakse, kada sam se i sâm suočavaos velikim problemima. Ovaj je skupdanas ponajprije orijentiran na činjenice,odnosno na potragu za činjenicama,što doživljavam kao veliku pomoć,jer sociolozi, kojima pripadam,a za razliku od povjesničara kojimasu fokusu pojedinačni događaji i dokumenti,pokušavaju rekonstruiratišire socijalne i političke dinamike temoraju raditi na višoj razini apstrakcije,što zahtijeva da su neke predradnjeveć napravljene, a nisu. U našemsmo se projektu, stoga, morali suočavatisa svim problemima istraživanjapojedinačnih činjenica, istraživanjanajosnovnijih podataka, poput, recimo,broja poginulih ili nestalih i slično.Prate li se mediji, pak, naići ćemoDOKUMENTIRANJE ZBIVANJA U DOMOVINSKOM RATU
u istim listovima, i to u razmaku odsamo nekoliko dana, veoma različitepodatke koji se međusobno razlikujui za više od 1.000 poginulih samo nahrvatskoj strani, pa je s time teško raditi.Nadam se da će se u zaključcimaskupa – za koje ne znam kako će bitiformulirani – naći mjesta i za daljnjirad ove skupine i za istraživanja nekihvažnih svojstava žrtava i stradalnika.Primjerice, struktura je poginulih veomabitna za određivanje naravi rata.Važno je da znamo koliko ima stradalihcivila u odnosu na poginule vojnike,odnosno vojne osobe, jer to je ključnopitanje koje određuje narav rata.Isto tako mislim da je veoma važno raspolagatii s detaljnim podacima o tomekoliko je ljudi stradalo koji nisu bili državljaniRH, a sudjelovali su u ratu uHrvatskoj, dakle na drugoj strani kaopripadnici dobrovoljačkih jedinica pridošlihiz Srbije ili JNA, dok se ona nije1992. povukla iz Hrvatske. O tome bismostrane također trebali imati posvejasnu sliku, a nemamo je. Jedini svježijipodatak o broju pripadnika JNA poginulih1991. pokraj Vukovara i u njemua do kojega danas možemo doći dao jejedan srbijanski novinar koji se hvalibliskim vezama sa visokima vojnimkrugovima u Srbiji i Crnoj Gori. A i toje jedino na čemu se temelji kredibilitettog izvora. Svi znate, usto, probleme uvezi s Veritasovim podacima, s kojimaste se vjerojatno i sami suočavali. Sveu svemu, za srpsku stranu zapravo jošništa pouzdano nije utvrđeno.ZAGREB, 09.02.2006.Druga stvar bitna za određivanje naravirata jest odnos ranjenih i poginulih,pa bismo i te podatke trebali imati. Neželim sada ulaziti u raspravu o tomešto taj omjer pokazuje, nego samo ukazujemna važnost tih podataka: naime,ako je odnos ranjenih i poginulih ispodjedan, riječ je o likvidaciji. Stoga se, natemelju tih podataka, može i odreditinarav pojedinih događaja, a moguće irata u cjelini.Nadalje, kad se govori o žrtvama i stradalnicima,tu je važno da u njih buduuračunati i oni koji su izbjegli ili biliprognani i napustili svoje domove.Gospodin Ivan Pandža je o tome govorio,kako i kolega Dražen Lalić. Naime,broj je poginulih u ovome ratu zapravorazmjerno malen, ali je zato iznimnovelik broj onih koji su napustili svojedomove, a što također govori o naravirata i ciljevima koje su zaraćene straneu njemu imale. Predlažem, stoga, da senakon vjerojatnog uspjeha ovog skupa,čije je značenje već u tome da je do njegauopće došlo i da se na njemu mirnoraspravlja, razvide mogućnosti stalnijegaili barem povremenog nastavljanjaovakvih razgovora na kojima bismo mogliraspraviti o ovima i drugim pitanjima.Vesna Teršelič:Hvala na veoma konstruktivnom prijedlogu.Replika?Josip Jurčević:Zanimljivo je uporediti situaciju u RHkada je riječ o poginulima, kojih ima53
- Page 3 and 4: Ova publikacija sadrži transkripte
- Page 5 and 6: IMPRESSUMNakladnik:Documenta - Cent
- Page 7 and 8: ate o javnim politikama koje potič
- Page 9: cija i institucija koje radi na sli
- Page 13 and 14: Vesna Teršelič:Svima želim dobar
- Page 15 and 16: sku obvezu baviti se žrtvama i str
- Page 17 and 18: avimo. Dakle, ja sam dr.sc. Josip J
- Page 19: višestruko veći. Naime, sva moja
- Page 22 and 23: agresije - zapravo pridonose potpun
- Page 24 and 25: nima bez obzira tko ih je počinio
- Page 26 and 27: napraviti. Nužna je u tome suradnj
- Page 28 and 29: šće nesređeni, nepotpuni (pola j
- Page 31 and 32: iz udruga možemo pomoći s nekiman
- Page 33 and 34: le poneke bivše žrtve. Vi se zasi
- Page 35 and 36: već gospođi Vesni neki dan spomen
- Page 37 and 38: Nije više ono vrijeme kada se čin
- Page 39 and 40: će i bude, predati odgovarajućoj
- Page 41 and 42: Ivan Pandža:Hoćemo li svi to dobi
- Page 43 and 44: popis poginulih u Domovinskom ratui
- Page 45 and 46: stani svi ljudi koji su se borili n
- Page 47 and 48: Zoran Pusić:Ipak, mnoga će pitanj
- Page 49 and 50: neprotuslovnih zbivanja. To se laga
- Page 51 and 52: (porukom, pismom...) o svakome pogi
- Page 53: nije mjesto za to, ali ja ću je ip
- Page 57 and 58: vojsci na veoma odgovornim dužnost
- Page 59 and 60: ez interpretacije. To, naravno, nez
- Page 61 and 62: jamnih recepcija u sklopu integraci
- Page 63 and 64: Josip Jurčević:Napomenuo bih još
- Page 65: ZAKLJUČCI SOKRUGLOG STOLAZaključe
- Page 69 and 70: STRUČNO SAVJETOVANJE O PRAVNOMSTAT
- Page 71 and 72: • Predrag MiletićFond za humanit
- Page 73 and 74: Vesna Teršelič:Hvala, Igore. Dobr
- Page 75 and 76: mjesta u Republici Hrvatskoj, a tom
- Page 77 and 78: nom poslu radi možda najbolje govo
- Page 79 and 80: završavamo. Neizmjerno je važan t
- Page 81 and 82: prostore, ili obitelji stradalih vi
- Page 83 and 84: ovakav naziv popisa ljudskih gubita
- Page 85 and 86: na kojoj je učestvovalo preko tri
- Page 87 and 88: e i organizacije Liječnici za ljud
- Page 89 and 90: Kada smo usporedili sve te popise,r
- Page 91 and 92: naravno da će svi sudovi prepoznat
- Page 93 and 94: Srbije protiv Hrvatske, odlučeno j
- Page 95 and 96: lost nije dostupno, obrazovanje, za
- Page 97 and 98: statak podataka o stradanjima borac
- Page 99 and 100: svoje zanimanje, svoju plaću, sad
- Page 101 and 102: ističu da su ih susjedi druge naci
- Page 103 and 104: starijih. Ovo je 2004. godina, samo
- Page 105 and 106:
Čekam onoga što mi je zapalio ku
- Page 107 and 108:
na Vasiljević. Ja sam s Pravnog fa
- Page 109 and 110:
ne bih sad sve nabrajala, vjerujem
- Page 111 and 112:
knjiga Kako pravo služi u ratu u d
- Page 113 and 114:
stojeće ugovorno pravo i proširil
- Page 115 and 116:
djela na potpuno jednak način kao
- Page 117 and 118:
govarati sa ljudima i prikupljati n
- Page 119 and 120:
Pravo na naknadu štete, tu mislim
- Page 121 and 122:
značajnih, relevantnih ugovora i k
- Page 123 and 124:
koji način se prikriva njegov iden
- Page 125 and 126:
ti i sprovoditi odluke Međunarodno
- Page 127 and 128:
što je to zaštićeno pravo? To je
- Page 129 and 130:
lji u zapadnoj krajini BiH su bili
- Page 131 and 132:
a tijekom 2000. To je pravilnik 206
- Page 133 and 134:
fikacijom dela protiv čovečnosti.
- Page 135 and 136:
ZAGREB, 25.11.2010.mala apelacija.
- Page 137 and 138:
potrebe da argumentum e contrarioiz
- Page 139 and 140:
ćenja organizma, može se podnijet
- Page 141 and 142:
ima reperkusije na to koja prava to
- Page 143 and 144:
To su potkrepljivali time što čla
- Page 145 and 146:
Ja ću predstaviti još jednu dilem
- Page 147 and 148:
tički su bili kao civilne osobe i
- Page 149 and 150:
‘95. je započeo početkom 2009.
- Page 151 and 152:
li je netko ubijen nogama, rukama i
- Page 153 and 154:
acija bila u smislu određivanja tk
- Page 155 and 156:
da li možemo smatrati da je, odnos
- Page 157 and 158:
oštećenika nije presudan, nije uv
- Page 159 and 160:
Bogdan Ivanišević:I ja bih još s
- Page 161 and 162:
onaj način na koji osoba ispriča.
- Page 163 and 164:
žrtve, to može biti deset, to mo
- Page 165 and 166:
mo sudskih presuda uopće, a koliko
- Page 167 and 168:
taktu kako bismo nastavili ozbiljan
- Page 169 and 170:
Bekim Blakaj:Pa nama koji radimo do
- Page 171 and 172:
POZIVPozivamo sve građane/ke koji/
- Page 173 and 174:
Status u vrijeme događaja:Pripadni
- Page 175 and 176:
Mjesto pronalaska tijela:Općina i
- Page 177 and 178:
Documenta je organizacija za ljudsk