probleme s kojima se susrećemo... Otom bih mogao pričati jako dugo, alistvarno ovdje sada nije mjesto.Mi smo dosad stvarno pregledali ogromnugrađu, preko osamdeset knjiga inekoliko stotina časopisa i novina. Izrazličitih izvora smo evidentirali prekočetiri tisuće žrtava iz Sisačko-moslavačkežupanije. Istraživači na terenusu razgovarali sa više od četiri tisućeljudi i kroz te razgovore smo uspjeli,a uvijek se trudimo pronaći najbližurodbinu stradalih, ispuniti upitnike ožrtvi za preko dvije tisuće poginulih inestalih sa područja Sisačko-moslavačkežupanije. Fotografirali smo višeod dvije tisuće grobova, mjesta stradanja,skenirali nekoliko tisuća stranicarazličite dokumentacije iz privatnih islužbenih arhiva... Dobra je stvar kadse radi o jednoj organizaciji kao Documentikoja se bavi dokumentiranjem iprikupljanjem arhivskog gradiva štosu neki izvori poput dokumentacije sasvih suđenja o ratnim zločinima namadostupni jer naši monitori za suđenjasvu dokumentaciju koja proizlazi izprocesa pred hrvatskim i međunarodnimsudovima skeniraju, evidentirajui mi ju imamo u našoj arhivi tako da jeto vrlo važan izvor podataka.Ono što bih ja još naglasio je da u jednomovakvom istraživanju, a s obziromna osjetljivost teme, mi svakakomoramo održati vrlo, vrlo visoku razinuznanstvenih standarda, tj. provjerljivostisvega što utvrdimo. Mi topokušavamo postići tako što za svaki78podatak s kojim bismo izašli u javnosttražimo provjeru iz tri neovisna izvora.Nažalost, to nekada nije moguće, ali tivisoki standardi se moraju postavljatiupravo zbog osjetljivosti teme. To sustvari koje ne dopuštaju greške... Tonije istraživanje javnog mnijenja o novojusluzi neke telekompanije, negostvarno ozbiljne stvari. Međutim, onošto bih isto rekao, pored te potrebe zadržavanjatako visokih standarda, zalažemse za nekakvu fleksibilnost poodabiru metoda. Dakle, sve dostupnemetode iz raznih disciplina se trebajukoristiti u ovakvom istraživanju jersve mogu donijeti nekakve rezultatei ta multidisciplinarnost je ključ zauspješnu provedbu ovakvog projekta.Rekao bih na kraju i par riječi o nekimtipičnim problemima s kojima sesurećemo u radu, a direktno su vezaniuz ovaj metodološki pristup. Ponekadje, recimo, nemoguće pronaći kvalitetnesugovornike. To je ključni razlogzbog čega, kao što sam na početkuizlaganja rekao, ovakva istraživanjaprolaskom vremena postaju sve manjei manje moguća. Ukoliko nemate kvalitetnesugovornike preko kojih ćeteveć dostupne izvore provjeriti i kodkojih ćete saznati nove informacije ožrtvama, onda to istraživanje postajebesmisleno. A prolaskom vremena,prirodnim procesom starenja i odumiranjemstanovništva je jasno da jesve manje kvalitetnih sugovornika. Nanedostupnost sugovornika svakakoutječu i razne migracije uzrokovaneratom koje su potpuno opustjele nekePRAVNI STATUS ŽRTVE U ORUŽANIM SUKOBIMA –LJUDSKI GUBICI U RATOVIMA U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI
prostore, ili obitelji stradalih više nežive u Hrvatskoj, nego možda u Australiji,Kanadi ili ne znam gdje.Također možda još jedan problem,više možda problem nas istraživačakoji radimo u organizaciji civilnogdruštva. Mi smo organizacija koja sebavi ljudskim pravima, tj. suočavanjems prošlošću, i ponekad se nađemou dosta osjetljivoj situaciji gdjemoramo napraviti ravnotežu izmeđusame potrebe da stvarno saznamo tepodatke, jer je to cilj ovog istraživanja,dok s druge strane mi smo ipak organizacijakoja se bavi ljudski pravima istavlja fokus na prava žrtava, i nikadanam nije u interesu da nekoga tko jejako potresen ili traumatiziran, iako jeto jedini svjedok nekog događaja, idemodalje ispitivati, nanijeti mu još nekakvoveće zlo, još ga dodatno potrestiili slično. Tu se stvarno najrazličitijimtrikovima moramo koristiti da se zbližimos ljudima da bi nam bilo ugodnijei da bi nam možda neke stvari htjelireći. Nekad u jednom danu napravimopetnaest razgovora ili ispunimoupitnike o petnaest žrtava, a nekad ujednom danu uspijemo ili nijedan ilijedan upitnik. To je stvarno, izuzetnotežak posao.Na kraju bih samo istaknuo da je neizmjernovažno postići što bolju suradnjusvih uključenih aktera u ovakvaistraživanja. Ovakva istraživanja, bezobzira da li koriste različite metodeili su komplementarna metodama, nebi se međusobno trebala promatratiZAGREB, 25.11.2010.kao konkurencija, nego trebali bismobiti partneri jer stvarno nema punoorganizacija niti institucija koje sebave ovim poslom. Ukoliko si nećemopomagati, pitanje je kakvi će bitirezultati bilo koga od nas. Naravno danitko nema tendenciju napraviti istraživanjekoje bi trebalo preuzeti ulogunekakve važeće istine, nego bi to istraživanjetrebalo biti postavljeno da konačnirezultat budu podaci koje svakobuduće istraživanje ili nadogradnjaistraživanja manje-više ne može ignorirati.Eto toliko, hvala vam na pažnji.Igor Roginek:Hvala Slavene. Slaven je spomenuo dase metodologija Documente u istraživanjuljudskih gubitaka u Hrvatskojdjelomično temelji na metodologijikoju je razvio Fond za humanitarnopravo koji, evo, već pet godina provodiistraživanje o ljudskim gubicima napodručju Kosova, od ‘98. do 2000., pabih zamolio Sandru Orlović iz Fondaza humanitarno pravo da kaže nešto onjihovu načinu rada.Sandra Orlović:Dobar dan svima. Dakle, ja ću vam rećinešto više o metodologiji rada Fondaza humanitarno pravo na popisu ljudskihgubitaka na Kosovu u perioduod 1. januara 1998. do 31. decembra2000. Kao ni moj kolega iz Documente,ni ja neću trošiti vreme i pričati označaju jednog ovakvog istraživanja,ali ću se samo nakratko zadržati i pokušatiobjasniti koje su okolnosti doveledo toga da mi zapravo donesemo79
- Page 3 and 4:
Ova publikacija sadrži transkripte
- Page 5 and 6:
IMPRESSUMNakladnik:Documenta - Cent
- Page 7 and 8:
ate o javnim politikama koje potič
- Page 9:
cija i institucija koje radi na sli
- Page 13 and 14:
Vesna Teršelič:Svima želim dobar
- Page 15 and 16:
sku obvezu baviti se žrtvama i str
- Page 17 and 18:
avimo. Dakle, ja sam dr.sc. Josip J
- Page 19:
višestruko veći. Naime, sva moja
- Page 22 and 23:
agresije - zapravo pridonose potpun
- Page 24 and 25:
nima bez obzira tko ih je počinio
- Page 26 and 27:
napraviti. Nužna je u tome suradnj
- Page 28 and 29:
šće nesređeni, nepotpuni (pola j
- Page 31 and 32: iz udruga možemo pomoći s nekiman
- Page 33 and 34: le poneke bivše žrtve. Vi se zasi
- Page 35 and 36: već gospođi Vesni neki dan spomen
- Page 37 and 38: Nije više ono vrijeme kada se čin
- Page 39 and 40: će i bude, predati odgovarajućoj
- Page 41 and 42: Ivan Pandža:Hoćemo li svi to dobi
- Page 43 and 44: popis poginulih u Domovinskom ratui
- Page 45 and 46: stani svi ljudi koji su se borili n
- Page 47 and 48: Zoran Pusić:Ipak, mnoga će pitanj
- Page 49 and 50: neprotuslovnih zbivanja. To se laga
- Page 51 and 52: (porukom, pismom...) o svakome pogi
- Page 53 and 54: nije mjesto za to, ali ja ću je ip
- Page 55 and 56: u istim listovima, i to u razmaku o
- Page 57 and 58: vojsci na veoma odgovornim dužnost
- Page 59 and 60: ez interpretacije. To, naravno, nez
- Page 61 and 62: jamnih recepcija u sklopu integraci
- Page 63 and 64: Josip Jurčević:Napomenuo bih još
- Page 65: ZAKLJUČCI SOKRUGLOG STOLAZaključe
- Page 69 and 70: STRUČNO SAVJETOVANJE O PRAVNOMSTAT
- Page 71 and 72: • Predrag MiletićFond za humanit
- Page 73 and 74: Vesna Teršelič:Hvala, Igore. Dobr
- Page 75 and 76: mjesta u Republici Hrvatskoj, a tom
- Page 77 and 78: nom poslu radi možda najbolje govo
- Page 79: završavamo. Neizmjerno je važan t
- Page 83 and 84: ovakav naziv popisa ljudskih gubita
- Page 85 and 86: na kojoj je učestvovalo preko tri
- Page 87 and 88: e i organizacije Liječnici za ljud
- Page 89 and 90: Kada smo usporedili sve te popise,r
- Page 91 and 92: naravno da će svi sudovi prepoznat
- Page 93 and 94: Srbije protiv Hrvatske, odlučeno j
- Page 95 and 96: lost nije dostupno, obrazovanje, za
- Page 97 and 98: statak podataka o stradanjima borac
- Page 99 and 100: svoje zanimanje, svoju plaću, sad
- Page 101 and 102: ističu da su ih susjedi druge naci
- Page 103 and 104: starijih. Ovo je 2004. godina, samo
- Page 105 and 106: Čekam onoga što mi je zapalio ku
- Page 107 and 108: na Vasiljević. Ja sam s Pravnog fa
- Page 109 and 110: ne bih sad sve nabrajala, vjerujem
- Page 111 and 112: knjiga Kako pravo služi u ratu u d
- Page 113 and 114: stojeće ugovorno pravo i proširil
- Page 115 and 116: djela na potpuno jednak način kao
- Page 117 and 118: govarati sa ljudima i prikupljati n
- Page 119 and 120: Pravo na naknadu štete, tu mislim
- Page 121 and 122: značajnih, relevantnih ugovora i k
- Page 123 and 124: koji način se prikriva njegov iden
- Page 125 and 126: ti i sprovoditi odluke Međunarodno
- Page 127 and 128: što je to zaštićeno pravo? To je
- Page 129 and 130: lji u zapadnoj krajini BiH su bili
- Page 131 and 132:
a tijekom 2000. To je pravilnik 206
- Page 133 and 134:
fikacijom dela protiv čovečnosti.
- Page 135 and 136:
ZAGREB, 25.11.2010.mala apelacija.
- Page 137 and 138:
potrebe da argumentum e contrarioiz
- Page 139 and 140:
ćenja organizma, može se podnijet
- Page 141 and 142:
ima reperkusije na to koja prava to
- Page 143 and 144:
To su potkrepljivali time što čla
- Page 145 and 146:
Ja ću predstaviti još jednu dilem
- Page 147 and 148:
tički su bili kao civilne osobe i
- Page 149 and 150:
‘95. je započeo početkom 2009.
- Page 151 and 152:
li je netko ubijen nogama, rukama i
- Page 153 and 154:
acija bila u smislu određivanja tk
- Page 155 and 156:
da li možemo smatrati da je, odnos
- Page 157 and 158:
oštećenika nije presudan, nije uv
- Page 159 and 160:
Bogdan Ivanišević:I ja bih još s
- Page 161 and 162:
onaj način na koji osoba ispriča.
- Page 163 and 164:
žrtve, to može biti deset, to mo
- Page 165 and 166:
mo sudskih presuda uopće, a koliko
- Page 167 and 168:
taktu kako bismo nastavili ozbiljan
- Page 169 and 170:
Bekim Blakaj:Pa nama koji radimo do
- Page 171 and 172:
POZIVPozivamo sve građane/ke koji/
- Page 173 and 174:
Status u vrijeme događaja:Pripadni
- Page 175 and 176:
Mjesto pronalaska tijela:Općina i
- Page 177 and 178:
Documenta je organizacija za ljudsk