ZBORNIK RADOVA

9. međunarodni stručni skup: Hrvatska u Europskoj uniji - profesionalnarehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom u novim okolnostimastrane korisnika vrlo visokom prosječnom ocjenom 4,4.Aktivnostima profesionalne rehabilitacije u URIHO–vom radnom centru i u virtualnojradionici do sada je bilo ukupno obuhvaćeno 167 korisnika. Tijekom razdoblja nezaposlenostivećina njih je primala naknadu do zaposlenja, dio njih osobnu invalidninu, stalnu novčanunaknadu i sl. Ovome bismo trebali dodati potencijalne cijene primijenjenih usluga profesionalnerehabilitacije po korisniku (one za sada još nisu određene, niti primijenjene jer se radi o pilotprojektu). Ovako dobivene troškove trebalo bi staviti u odnos s brojem korisnika zaposlenih nakonzavršene profesionalne rehabilitacije, duljinom razdoblja unutar kojeg je došlo do zapošljavanja,bruto plaćom koju korisnik zarađuje (ako je poznata, u suprotnom uzeti ili minimalnu iliprosječnu plaću ..), porezima i doprinosima na koje vezano za plaću država ima pravo te duljinomzaposlenosti.Kako bismo došli do realne zbirne sume korištenih prava, trebali bismo imati točne podatkeo vrsti prava i duljini njegovog korištenja te o ostalim relevantnim podacima iz sustava socijalneskrbi. U slučaju naših korisnika do tog podatka nije uvijek lako doći. Jednako tako umreženi bitrebali biti i podaci o zapošljavanju korisnika radnog centra i virtualne radionice, koje nastojimoažurirati na mjesečnoj bazi. To nije uvijek lako postići budući da dolaze iz različitih ispostavaHZZ–a. Ali ipak sustavnim inter i intradisciplinarnim pristupom te umrežavanjem baza podatakato bi bilo realno moguće i jako neophodno. Samo tako bismo mogli doći do relevantnog odgovorao benefitu/isplativosti profesionalne rehabilitacije.Moramo biti svjesni velike razlike između nas i velikog broja zemalja EU u odnosu na brojprava u slučaju nezaposlenosti osoba s invaliditetom, njihovog apsolutnog iznosa, kao i relativnogodnosa prema minimalnoj i prosječnoj plaći. Stoga ne treba očekivati jako velike uštede na onomešto u svrhu materijalne zaštite nezaposlenih osoba s invaliditetom naša država za njih izdvaja.U odnosu na 6.733 nezaposlene osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, odnosno 1.339u Gradu Zagrebu, mislim da se skupina od 161 korisnika URIHO–vog radnog centra i virtualneradionice može opravdano tretirati kao uzorak na kojem se mogu napraviti određene statističkeanalize opravdanosti profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom. Dobiveni rezultati bivrijedili kao pokazatelj i za veliki dio ostalih osoba s invaliditetom iz evidencije nezaposlenih.Uz sve ovo važno je višestruko naglasiti da je osjećaj samopotvrđivanja i egzistencijalneneovisnosti, koje osobi s invaliditetom donosi njeno zapošljavanje, nemjerljiv u bilo kojoj mjernojjedinici pa tako i u kunama u odnosu na postavljene standarde. Ovo je vrijednost iznad svihvrijednosti pa i onih statističkih.215