POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

58 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE
6.2.1.2. Nicejsko-carigradsko vjeroispovijedanje
Radi arijanskog krivovjerja koje je nijekalo Božanstvo Isusa
Krista, sazvan je prvi opći Koncil u Niceji 325. godine po Kristu.
Na ovome se saboru usvaja Nicejsko vjerovanje protiv Arija,
odnosno o istobitnosti Sina s Ocem. 87 Na drugom općem
saboru, odnosno Prvom carigradskom saboru održanom u
Carigradu 381. godine usvaja se vjerovanje o božanstvu Duha
Svetoga a protiv Macedonijeve hereze. 88 Tako nastaje Nicejskocarigradsko
vjeroispovijedanje koje postaje sastavni dio liturgijske
prakse. Nicejsko – carigradsko vjeroispovijedanje glasi:
«Vjerujem u jednoga Boga, Oca svemogućega,
Stvoritelja neba i zemlje,
svega vidljivoga i nevidljivoga.
I u jednoga Gospodina Isusa Krista,
jedinorođenoga Sina Božjega.
Rođenog od Oca prije svih vjekova.
Boga od Boga, svjetlo od svjetla,
pravoga Boga od pravoga Boga.
Rođena, ne stvorena,
istobitna s Ocem,
po kome je sve stvoreno.
Koji je radi nas ljudi i radi našega
spasenja sišao s nebesa.
I utjelovio se po Duhu Svetom
od Marije Djevice: i postao čovjekom.
Raspet također za nas:
pod Poncijem Pilatom mučen i pokopan.
I uskrsnuo treći dan, po Svetom pismu.
87
Usp. H. JEDIN, Crkveni sabori, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1980., str.
15-20
88
Usp. H. JEDIN, Crkveni sabori, str. 20-24