POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

86 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE
no. 135 Luther u početku nije mijenjao niti latinski jezik, 136 osim
u čitanju biblijskih tekstova i pjevanja. 137 Luther ne mijenja niti
naziv misa 138 za bogoslužje. No od 1523. godine u Wittenbergu
se, pod vodstvom Luthera služi misa na njemačkom jeziku.
Luther se, dakako, zalaže za udaljavanje svih onih dijelova
bogoslužja koji nisu u skladu s protestantskim reformiranim
učenjem, poput molitava za mrtve, odnosno služenja misa za
mrtve, shvaćanje mise kao sredstva zadobivanja milosti i sl. Na
teološkom planu Luther odbacuje učenje o misi kao žrtvi. U
spisu Vom Missbrauch der Messe iz 1521. godine Luther piše:
«Recite nam vi, Baalove popine, gdje stoji napisano da je
misa žrtva, ili gdje je to Krist naučavao da treba žrtvovati
kruh i vino? Zar ne čujete? Krist je jednom sama sebe žrtvovao,
on ne želi da ga itko ubuduće žrtvuje. On kaže da se
spominjemo njegove žrtve. Kako ste vi onda tako smioni da
od spomena pravite žrtvu... vaše žrtvovati znači oskvrnjujuće
ponovno razapinjanje». 139
135
Usp. H. JEDIN, Velika povijest crkve IV, Zagreb: Kršćanska sadašnjost,
2004., str. 73.
136
«... Luther je kao humanist i pedagog htio zadržati latinski jezik kao element
naobrazbe. Osobito bi se mladež trebala kroz bogoslužje vježbati u tom
jeziku. Za mladež je i poslije uvođenja «Deudsch Messe» (1526.) «Formula
missae», to znači latinsko bogoslužje, zadržalo svoju valjanost. Dapače, kad,
bi o njemu ovisilo, on bi nedjeljom naizmjence služio latinsku, grčku i hebrejsku
misu.» Usp. H. JEDIN, Velika povijest crkve IV, str. 74.
137
Usp. T. J. ŠAGI-BUNIĆ, Euharistija u životu crkve kroz povijest, str.
274.
138
Prema latinskom mittere = slati, otpuštati. U staro su vrijeme obredi završavali
ite missa est = idite, otpust je, završeno je, po čemu je kasnije i sam
obred mise dobio naziv.
139
Usp. H. JEDIN, Velika povijest crkve IV, str. 69-70.