POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

90 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE
8.2. Urlich Zwingli 149
Švicarski reformator Urlich Zwingli imao je mnogo radikalnija
stajališta od Luthera po pitanju liturgije kao i po pitanju
shvaćanja Večere Gospodnje. Smatrao je da Sveto pismo mora
određivati sve postupke glede bogoslužja. Zalagao se za jednostavnost.
Uklonio je oltar, svijećnjake, slike, svećeničku odjeću
pa čak i orgulje iz crkava. Pjevati su se mogli samo psalmi. Nije
bilo sudjelovanja naroda u zajedničkim liturgijskim tekstovima
(poput litanijskih molitava i sl.).
Prvo Zwinglijevo djelo o liturgiji bilo je «Napad na kanon
mise» iz 1523. godine. Odbacio je žrtveni karakter euharistije
te se zalagao za ukidanjem mise i uvođenjem službe Večere
Gospodnje. No promjene u Zürichu su se događale postupno.
Gradsko je vijeće donijelo odluku 15. lipnja 1524. godine da
se iz crkava uklone slike i kipovi «kako bi se udovoljilo Božjoj
riječi» 150 Latinska misa, uz izostavljanje dijelova koji govore o
žrtvi, služila se sve do 1525. godine. Te je godine Zwingli priredio
liturgiju Riječi i obred Večere Gospodnje. U Liturgiji riječi
nalazi se nekoliko uvodnih molitava, koje je najvjerojatnije
sam Zwingli sačinio, a koje završavaju s Očenašem i Zdravomarijom
ali samo do dijela «I blagoslovljen plod utrobe tvoje
Isus». Drugi, molitveni dio je izostavljen. Slijedi zahvalna molitva,
zajednička ispovijed grijeha te otpust. 151 U obredu Večere
Gospodnje se «Slava Bogu na visini», «Apostolsko vjerovanje»
i 112. psalam izgovarao naizmjenično od strane muškaraca i
žena. Prije «Slava Bogu na visini» čitao se tekst iz poslanice a
149
Zwingli Urlich (1484. – 1531.)– Švicarski reformator. Djelovao u Zürichu.
Umro je u bitci kod Kappela 1531. godine kao vojni kapelan.
150
Usp. H. JEDIN, Velika povijest crkve IV, str. 135.
151
Usp. B. THOMSON, Liturgies of the Western Church, Philadelphia: Fortress
Press, 1985., str. 147-148.