POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

More documents

Recommendations

Info

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 87 Luther također odbacuje učenje o euharistiji kao pretvorbi (transupstancijaciji). Za razliku od ovoga učenja, Luther definira euharistijsko učenje kao konsupstancijaciji: «Gospodin je u euharistijskom kruhu stvarno prisutan ali bez promjene u substanciji simbola. Ovo stajalište poznato kao konsupstancijacija (za razliku od transupstancijacije), može se najbolje opisati kao prisutnost stvarnog Krista s nepromijenjenom substancijom kruha.» 140 Kako bi pojasnio svoja stajališta o liturgiji, Luther je 1523. godine objavio kratki spis O uređenju bogoslužja, a u jesen iste godine objavio je djelo pod nazivom Formula missae et Communionis (oblik mise) za Wittenberšku crkvu. 141 U njoj definira liturgijski red iz kojega izbacuje iz misnoga kanona sve molitve koje su sadržavale elemente žrtvovanja. Također se obnavlja naglasak rane Crkve na Večeru Gospodnju kao na čin zahvalnosti Bogu i zajedništva s Bogom po Kristu, kao i zajedništva samih vjernika međusobno. 142 Te godine Luther služi i prvu njemačku misu u Wittenbergu. Drugo djelo, odnosno definiranje liturgije, 1526. godine pod nazivom Deutcshe messe (Njemačka misa) bilo je dopunjeno i radikalnije od prethodnoga. Iz mise se uklanjanja predslovlje, ne stavljajući nikakav drugi molitveni tekst na to mjesto, već se izgovaraju odmah riječi ustanovljenja, nakon čega slijedi pričest vjernika odnosno davanje hostije odmah nakon izgovaranja riječi nad kruhom, a kalež nakon izgovaranja riječi nad vinom. 143 Određeno je tako- 140 T. C. HAMMOND, Uvod u Teologiju, Osijek: Izvori, 1993., str. 210. 141 Usp. B. LOHSE, Martin Luther, Zagreb: Teološki fakultet «Matija Vlačić Ilirik», 2006., str.102. 142 Usp. R. H. BAINTON, Na tome stojim, život Martina Luthera, Zagreb: MISL, 2002., str. 330-331. 143 T. J. ŠAGI-BUNIĆ, Euharistija u životu crkve kroz povijest, str. 274.
88 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE đer da se misa slavi samo nedjeljom (preko tjedna se održavaju druga bogoslužja, poput sastanaka podučavanja i sl.). Luther je zadržao oltar, svijeće, ukrase, i svećeničku odjeću. Time je želio sačuvati tradicionalni karakter liturgije. 144 Najznačajniji doprinos liturgiji Luther je dao u glazbenom smislu. Godine 1524. objavljena je zborska pjesmarica s Lutherovim predgovorom. Luther je i autor većine pjesama u istoj. Za svoga je života Luther napisao trideset i sedam crkvenih pjesama te brojne i komponirao. Jedna od njegovih poznatih pjesama je «Eine feste Burg» (Naš Bog je jaka utvrda). Nadahnuta je psalmom 46, kao i Pavlovskim poslanicama i Otkrivenjem, a pjeva se i danas u mnogim protestantskim crkvama, posebice prigodom Dana reformacije. Tijekom tjedna su bile određene vježbe pjevanja za cijelu zajednicu a preporučivalo se pjevanje u obiteljima po njihovim domovima. 145 U Augsburškom vjeroispovijedanju, 146 iz 1530. godine, čl. 5. govori se o uspostavljanju službe poučavanja i dijeljenja sakramenata. U članku 10. definira se učenje o Večeri Gospodnjoj kao stvarnoj Kristovoj prisutnosti. Članak 14. definira da propovijedati i dijeliti sakramente mogu samo oni koji su ispravno na tu službu pozvani. Čl. 15. govori o potrebi održavanja crkvenih obreda prilikom blagdana i određenih svetkovina, no ustvrđuje se da takvi obredi nisu neophodni za spasenje. Čl. 22 govori o sakramentu Večere Gospodnje pod obje prilike. Naj- 144 Usp. E. Ž. LEONAR, Opšta istorija protestantizma, prvi tom, Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 2002., str. 104. 145 Usp. R. H. BAINTON, Na tome stojim, život Martina Luthera, str. 337. 146 Augsburška konfesija – Vjeroispovijedanje koje je pod nazivom Confesio augustana sastavio Philip Melanchthon. Evangelički su knezovi predali ovu konfesiju caru Karlu V. na augsburškom saboru, 25. lipnja 1530. godine. Danas je ona službena konfesija Evangeličko-Luteranske crkve po kojoj su evangelici poznati i kao Evangelici Augsburške vjeroispovijesti.
Page 2 and 3:
Jasmin Milić POVIJESNI PREGLED LIT
Page 4:
Jasmin Milić POVIJESNI PREGLED LIT
Page 7 and 8:
4.POČECI KRŠĆANSKE LITURGIJE ...
Page 9 and 10:
9.2.1. Liturgijski pokret među rim
Page 11 and 12:
10 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED
Page 14 and 15:
UVOD Čovjeku je urođena svijest z
Page 16 and 17:
1. OSNOVNO ODREĐENJE POJMA LITURGI
Page 18 and 19:
Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LI
Page 20 and 21:
2. BOGOSLUŽJE U STAROME ZAVJETU 2.
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
3. ISUS I BOGOSLUŽJE Kršćansko b
Page 36 and 37:
Page 38 and 39: 4. POČECI KRŠĆANSKE LITURGIJE U
Page 40 and 41: Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LI
Page 48 and 49: 5. LITURGIJA U POAPOSTOLSKO DOBA U
Page 54: Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LI
Page 57 and 58: 56 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED
Page 87: 86 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED
Page 101 and 102: 100 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLE
Page 139 and 140:
138 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLE
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 146 and 147:
10. BOGOSLUŽJE U PROTESTANTSKIM CR
Page 148 and 149:
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
Page 162 and 163:
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
ZAKLJUČAK U ovoj smo knjizi sagled
Page 180:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
show all

POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?