SesavalisaerTaSoriso urTierTobebis politikuri ekonomia SedarebiT axali disciplinaa,romelmac Camoyalibeba daiwyo gasuli saukunis 70-ian wlebSi. misi warmoSobaganpirobebuli iyo saerTaSoriso politikasa da ekonomikas Soris swrafad mzardimWidro urTierTkavSiriT da im mosazrebiT, rom ekonomika da saerTaSorisourTierTobebi cal-calke metad viwro disciplinebia imisaTvis, rom axsnan saerTa-Soriso politikuri da saerTaSoriso ekonomikuri urTierTobebis sakvanZo aspeqtebi.aRniSnuli kursi ver moicavs disciplinis yvela aspeqts. igi gagacnobTsaerTaSoriso urTierTobebis politikuri ekonomiis ZiriTad Teoriebs, aRwerssafinanso-savaluto da savaWro sistemebs meore msoflio omis Semdeg (breton--vudsis konferencia da momdevno movlenebi) da adarebs maT Tanamedrove sistemebs.kursis farglebSi axsnilia saerTaSoriso investiciebis logika da Tanamedrovetendenciebi am sferoSi, ganxilulia globalizaciis procesi da misdami araerTgvarovanidamokidebuleba, aseve evropis integracia. gansakuTrebuli yuradRebaeTmoba saerTaSoriso da samTavrobaTaSoriso organizaciebis rols saerTaSorisourTierTobebis politikur ekonomiaSi.kursis mizanikursis mizania axsnas politikisa da ekonomikis urTierTdamokidebuleba saSinaoda saerTaSoriso doneebze. warmoaCinos is, Tu rogor gansazRvravs politikaekonomikas da piriqiT. kursi agreTve miznad isaxavs globalizaciis procesis axsnasda globaluri ekonomikis ganviTarebis etapebis aRweras. kursis erT-erTi mTavarimizania daexmaros studentebs saqarTvelos poziciidan ganixilon saerTaSorisourTierTobebis politikuri ekonomiis sxvadasxva sakiTxebi da Tavisuflad imsjelonsaqarTvelos rolze dRevandel saerTaSoriso sistemaSi.ekonomikuri faqtorebi mTeli istoriis manZilze did rols asrulebdnensaerTaSoriso urTierTobebSi. ekonomikuri miznebi, resursebi da instrumentebixSirad gansazRvravdnen qveynebis sagareo politikas. Cven SegviZlia gavixsenoTuamravi istoriuli movlena — es iqneba omebi, zavebi, SeTqmulebebi, koaliciebiswarmoSoba Tu sxva, da maTi kargad Seswavlis Semdeg davinaxavT, rom nebismierimaTganis ukan iyo ekonomikuri daintereseba an, piriqiT, garkveuli ekonomikurimovlenebi politikuri qmedebebis gamoxmaureba iyo an konkretuli politikuri miznismiRwevas emsaxureboda. magaliTad, didi britaneTis adrindeli industrializaciamecxramete saukuneSi misi politikuri siZlierisa da msoflioSi dominant saxelmwifodgadaqcevis ganmsazRvreli faqtori gaxda. aseve aSS-s ekonomikurma siZlieremganapiroba misi samxedro Zliereba da meoce saukuneSi politikuri dominantis rolisSesruleba. sTiven gilisa da devid los wignSi (The Global Political Economy: Perspectives,Problems and Policies) politikisa da ekonomikis mWidro urTierTkavSiris saCvenebladmoyvanilia meoce saukunis erT-erTi yvelaze cnobili movlenis — aparteidismagaliTi: samxreT afrikis politikuri viTareba cdeboda am qveynis kompetencias. mismogvarebaSi aqtiurad Caebnen dasavleTi (am SemTxvevaSi — aSS da zogierTi evropulisaxelmwifo) da aRmosavleTi (pirvel rigSi ssrk da Semdeg misi satelitisocialisturi saxelmwifoebi). orive mxaris politikosebisaTvis debatebi samxreTafrikisa da aparteidis Sesaxeb ar iyo mxolod samarTlianobisa da samoqalaqouflebebis gamo, aramed, avtorebis azriT, aRmosavleT-dasavleTis ZalTa balansis,grZelvadiani usafrTxoebisa da samxreT afrikaSi maTi investiciebis masStabebis gamo.dasavleTis antiaparteidulma lobim miaRwia ekonomikuri sanqciebis dawesebassamxreT afrikisaTvis. am qveyanaze saubrisas saWiroa movixsenioT strategiulinedleuli, romlis eqsportsac eweoda samxreT afrika aSS-sa da iaponiaSi da romlisalternatiuli mimwodebelic, xSir SemTxvevaSi, iyo ssrk. wminda ekonomikurisanqciebis dawesebis miRma naTlad ikveTeboda politikuri interesebi da gaTvlebi.amgvarad, saerTaSoriso urTierTobebis politikuri ekonomia yovelTvis arsebobda.meoce saukuneSi ki misi, rogorc disciplinis, Camoyalibeba daiwyo.miuxedavad imisa, rom politika da ekonomika mudam axdendnen erTmaneTze gavlenas,maTi urTierTdamokidebuleba mniSvnelovnad Seicvala meoce saukuneSi. amis erT-4
erTi mizezi, gilpinis azriT, isaa, rom sagZnoblad amaRlda mosaxleobis gaTviTcnobierebisdone rogorc politikur, aseve ekonomikur sakiTxebSi da xalxi mixvda,rom mas SeuZlia (an hgonia, rom SeuZlia) gavlena moaxdinos da Secvalos ekonomikuriprocesebi. am codnisa da politikuri demokratiis farTod gavrcelebis Sedegad na-Teli gaxda, rom qveynebs an garkveul jgufebs SeuZliaT aqtiurad imoqmedon ekonomikazeda, Sesabamisad, simdidris gadanawilebaze. amgvarad, dRevandel msoflioSiumuSevroba, inflacia da sxv. aRiqmeba da ganixileba ara rogorc ekonomikis gardauvalikanonzomiereba, aramed rogorc adamianebis mier ganxorcielebuli qmedebebisSedegi, anu xdeba ekonomikis politizacia.edvard qaris mixedviT, ekonomikis mecniereba gulisxmobs garkveul wyobas,wesrigs da igi ar SeiZleba iyos Seswavlili politikis gareSe.rig mecnierTa azriT ki, piriqiT, yoveli politikuri struqturis ukan dgasekonomikuri safuZvlebi.dRes dabejiTebiT SegviZlia vamtkicoT, rom arc politika da arc ekonomika araris sruliad avtonomiuri da, Sesabamisad, orive mosazreba marTebulia.joan spiros azriT, politikuri faqtorebi sami saxiT axdenen gavlenasekonomikaze:• politikuri sistema ayalibebs ekonomikur sistemas, vinaidan ekonomikuri sistemisstruqtura da saqmianoba didwilad ganpirobebulia saerTaSorisopolitikuri sistemis struqturiTa da saqmianobiT;• politikuri mosazrebebi xSirad ganapirobeben ekonomikur politikas, vinaidanekonomikuri politika ganisazRvreba politikuri interesebidan gamomdinare;• saerTaSoriso ekonomikuri urTierTobebi Tavad aris politikuri urTierTobebi,vinaidan saerTaSoriso ekonomikuri interaqciebi, politikuri interaqciebismsgavsad, aris procesi, romlis drosac qveynebi an sistemis sxva monawileebi,cdiloben moagvaron TavianTi problemebi, miaRwion saerTo miznebs, iTanam-Sromlon da aS.erTi mxriv, politika farTod gansazRvravs ekonomikuri saqmianobis CarCoebs damimarTulebas aZlevs mas, xolo meore mxriv, ekonomikur procesebs wvlili SeaqvTZalauflebisa da simdidris gadanawilebaSi. isini cvlian Zalauflebriv urTierTobebsjgufebs Soris, rasac, Tavis mxriv, mivyavarT politikuri sistemis trans<strong>for</strong>maciisaken,xolo amas — ekonomikuri urTierTobebis axali struqturisaken.saerTaSoriso urTierTobebis ekonomikuri politika aris mecniereba ekonomikurmotivebze, saqmianobasa da politikaze, romlebic gavlenas axdenen politikaze.saerTaSoriso urTierTobebis politikuri ekonomika aris saerTaSoriso urTierTobebSiormxrivi da dinamiuri urTierTqmedeba simdidrisa da Zalauflebis xelSiCagdebis mizniT. (Robert Gilpin: Power and the Multinational Corporations: The Political Economy ofDirect Foreign Investment).saxelmwifosa da bazris paraleluri arseboba da urTierTqmedeba TanamedrovemsoflioSi qmnis politikur ekonomikas. saxelmwifos ararsebobis pirobebSi fasismeqanizmi da bazris Zalebi gansazRvravdnen ekonomikuri saqmianobis Sedegebs. esiqneboda wminda ekonomistis samyaro. bazris ararsebobis SemTxvevaSi saxelmwifogamoyofda ekonomikur resursebs. es iqneboda wminda politikosis samyaro.politika da bazari mudmiv urTierTqmedebaSia. yvela politikuri movlenis ukanaris ekonomikuri aspeqti, da, piriqiT.politikuri ekonomia Seiswavlis ekonomikuri movlenebis politikur safuZvlebsan meTodebs, romelTa meSveobiTac saxelmwifo gavlenas axdens ekonomikaze, bazrisfunqcionirebaze. SeiZleba asec iTqvas — politikuri ekonomia Seiswavlis politikurimovlenebis ekonomikur safuZvlebs.1970-iani wlebi politikuri ekonomiiis aRorZinebis periodia, rac ganpirobebuliiyo imiT, rom realur da mecnierul faqtebs Soris ekonomikasa da politikaSiufskruli gaCnda. moxda ekonomikuri problemebis Zlieri politizireba, xolopolitikuri procesebi, Tavis mxriv, ganicdida ekonomizacias. garda amisa, Rarib damdidar qveynebs Soris gaizarda ufskruli. prioritetulad iqca globaluriproblemebi axali ekonomikuri wesrigis Seqmnis moTxovniT.5
- Page 1: socialur mecnierebaTa seriasaerTaSo
- Page 6 and 7: saerTaSoriso politikuri ekonomiissa
- Page 8 and 9: nawili Tvlis, rom saerTaSoriso ekon
- Page 10 and 11: nawilia, romlis dominanturi wevrebi
- Page 12 and 13: aul prebiSiraul prebiSi daibada arg
- Page 14 and 15: saxelmwifos dasustebisa da axali he
- Page 16 and 17: marSalis gegmamarSalis gegma oficia
- Page 18 and 19: safinanso-savaluto urTierTobebimeor
- Page 20 and 21: marSalis gegma, romlis farglebSic T
- Page 22 and 23: 2004 wels msoflio bankma gasca 20,1
- Page 24 and 25: vaWroba mxolod ganviTarebuli da Zli
- Page 26 and 27: • upirobo TanamSromloba yvela wev
- Page 28 and 29: saxedidan, ekonomistebi ukve amtkic
- Page 30 and 31: mesame samyaros gaCena daekonomikur
- Page 32 and 33: moaxerxa aseTi swrafi tempebiT ganv
- Page 34 and 35: susti qveynis finansuri daqvemdebar
- Page 36 and 37: 1970 wlebSi dasavleTma da iaponiam
- Page 38 and 39: aSS-Si energokrizisis daZlevis mizn
- Page 40 and 41: ver iqneboda) ar Camouvardeboda da,
- Page 42 and 43: warmoSobs, rogoricaa, magaliTad, ga
- Page 44 and 45: sxvadasxva kuTxeSi radikalurad gans
- Page 46 and 47: gasasvleli hqondeT. aqedan gamomdin
- Page 48 and 49: icxvis zrdaze. xolo Suamavlebad ucx
- Page 50 and 51: praqtikulad im qveynebs ekuTvnian,
- Page 52 and 53: kalurad integrirebuli transnacional
- Page 54 and 55:
wlebSi iseTma prokapitalisturma qve
- Page 56 and 57:
1946 wels didi britaneTis yofili pr
- Page 58 and 59:
mniSvnelovnad gansxvavdeba erTmaneT
- Page 60 and 61:
saWiro. magram vinaidan es ase ar a
- Page 62 and 63:
wlamde aSS-ma 9,6 trilioni dolari d
- Page 64 and 65:
samsaxurebis SeTavazebas. saerTaSor
- Page 66 and 67:
internet resursebi:www.mitpress.mit
- Page 68 and 69:
Dependency theory developed in the
- Page 70 and 71:
currency.Further, the course descri
- Page 72 and 73:
analyses give an understanding of d
- Page 74:
securities at most. Therefore, each