Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RH2.2. UPRAVLJANJE PROSTOROMPostojeći sustav prostornog planiranja i njegova učinkovitostTurisčko privređivanje velikim se svojim dijelom temelji na elemenma atrakvnos i razlikovnimobilježjima nekog prostora. Tako prostor za potrebe turizma mora bi lijep i privlačan, pri čemu gačovjek, svojim djelovanjem i/ili intervencijama, može unaprijedi, ali i trajno degradira. U tomsmislu, pravilno upravljanje prostorom kao strateškim razvojnim resursom implicira dugoročnopovećanje njegove razmjenske vrijednos (ekonomske, ekološke i/ili estetske), dok neadekvatno,nemarno i/ili nedovoljno osmišljeno upravljanje prostorom najčešće ima za posljedicu njegovupostupnu degeneraciju, degradaciju, odnosno trajnu devastaciju.Dugoročna strateška povezanost turizma i korištenja turisčki zanimljivog prostora, osobito uuvjema ubrzanog ekonomskog razvoja i pojačanog “trošenja“ kvalitetnog prostora, nalaže da seproblemaka razvoja turizma sagledava u funkciji društveno odgovornog upravljanja raspoloživimjavnim prostorom. To je moguće jedino pod uvjetom sustavnog promišljanja njegovog opmalnognačina korištenja, a što podrazumijeva cjelovi planski pristup 10 . Usklađivanjem poduzetničkihočekivanja, potreba suvremenih turista i interesa lokalne populacije s prostornim mogućnosmanekog područja, planovi turisčkog razvoja trebali bi osigura svojevrsnu interesnu ravnotežu irazvojnu održivost.Nadalje, u svakom pojedinom slučaju planiranja turisčkog razvoja morala bi postoja svojevrsnaravnoteža, odnosno, svim razvojnim dionicima prihvatljiv međuodnos između neizgrađenoga iizgrađenog dijela prostora, a me i jasna spoznaja o tome koliko određeni prostor može prihvaturisčkih sadržaja bez štetnih posljedica za budući razvoj. Riječ je o tzv. turisčkom prihvatnompotencijalu, odnosno ‘nosivom’ kapacitetu turisčke desnacije (carrying capacity).Nažalost, za razliku od većine visokorazvijenih zemalja svijeta, ali i nekih drugih zemalja u relevantnomkonkurentskom okružju (Cipar 11 , Turska 12 , Malta 13 ) u kojima sve naglašeniji zahtjevi za racionalnim,društveno odgovornim i dugoročno održivim korištenjem ukupno raspoloživog (turisčkog) prostorapredstavljaju ne samo bitnu i nezaobilaznu odrednicu nacionalne, regionalne i/ili lokalne turisčkepolike, već i sredstvo konkurentskog pozicioniranja na turisčkom tržištu, svijest o potrebi racionalnog,a me i društveno odgovornog upravljanja javnim (turisčkim) prostorom u Hrvatskoj jošnije na potrebnoj razini.Dugoročno upravljanje i ukupna raspoloživost turisčkog prostora u Hrvatskoj regulirano je odredbamaZakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07; NN 38/09; NN 55/11 i NN 90/11), pričemu je planiranje turisčkog razvoja uvjetovano prostornim planovima nacionalne, regionalne i/ililokalne razine. U uvjema visokog stupnja decentraliziranos sustava prostornog planiranja u nas,svaka je jedinica lokalne samouprave (grad/općina) odgovorna za izradu (i provedbu) svog prostornogplana, pri čemu su prostorni planovi višeg reda (Županije) nadređeni onima nižeg reda (jedinicelokalne samouprave), a što bi trebalo znači da prostorni planovi nižeg reda trebaju poštova bitneprostorne odrednice i kriterije u korištenju prostora koji su definirani prostornim planovima višegreda. Istodobno, uloga resornog ministarstva (Ministarstvo zašte okoliša, prostornog uređenja igraditeljstva) uglavnom je koordinavne i kontrolne naravi.10 Vlade pojedinih zemalja, na bazi prethodnih konzultacija sa svim dionicima turisčkog razvoja, ali i kroz uključivanje u razvojniproces svih, za turizam i njegov razvoj relevantnih ministarstava (tzv. ‘whole of government approach’) akvno sudjeluju u formuliranjurazvojnih vizija i strategija turisčkog razvoja. Izvor: OECD Tourism Trends and Policies 2010.11 CTO (2005) Strategic Plan for Tourism 2000 – 2010, Nicosia: Cyprus Tourism Organisaon12 Prema odredbama Zakona o pocanju turizma (Law for the Encouragement of Tourism) donesenog od strane turskog Ministarstvakulture 1982. godine, cijeli proces usmjeravanja razvoja turizma i hotelijerstva u Turskoj počinje procesom masterplaniranja, a štopotvrđuje i dokument “Tourism Strategy of Turkey – 2023“, Ministry of Culture And Tourism, 2023 (www.tourismturkey.org),13 Centralna izvršna vlast Malte još je 1992. godine usvojila novu legislavu u domeni planiranja i zašte okoliša i osnovala krovnunacionalnu planersku instuciju pod nazivom Malta Environment and Planning Authority (MEPA). Od svog osnutka, MEPA je postalanezaobilazna instucija preko koje državna administracija, temeljem rigoroznog i sveobuhvatnog sustava prostornog planiranja,kontrolira i usmjerava gospodarski razvoj i u domeni turizma i hotelijerstva (www.mepa.org.mt).5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA11