Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RHS izuzetkom samo nekoliko međunarodno visokokategoriziranih i brendiranih hotela lociranih uZagrebu (Wesn, Regent Esplanade, Sheraton, Four Points, Best Western i u dogledno vrijemeHilton), Splitu (Le Meridien Lav, Radisson i u dogledno vrijeme Hilton), Dubrovniku (Hilton, Radisson,Rixos) i Savudriji (Kempinski Adriac), u Hrvatskoj trenutno ne posluje nijedan drugi hotelskiobjekt globalno prepoznatljivog brenda međunarodne katogorije na razini 5*. Istodobno, a što seče međunarodno brendiranih hotela nižih kategorijalnih razreda, valja istaknu samo brendoveSol Melia-e u hotelima Istraturista u Umagu, brend Falkensteiner u hotelima zadarskog Borika, hotelArcotel Allegra (Zagreb), hotel Bonaca Riu u Bolu odnosno prisustvo grupacije Iberostar u Cavtatu.Za zemlju na pragu ulaska u EU, značajki i atrakvnos kao što je Hrvatska, to je prilično poražavajućipodatak koji jasno ukazuje na različite invescijske, tržišno-operavne i/ili pravno-instucionalnerizike na koje valja računa kako u kontekstu razmatranja oportunos ulaganja u nove razvojnoinvescijskeprojekte, tako i u kontekstu svakodnevnog poslovanja u Hrvatskoj.Zašto je uopće prisustvo globalno brendiranih hotelskih objekata važno za turizam RH? Prije svega,međunarodno brendirani hotelski objek, kroz parcipaciju u promovnim programima i kampanjamana globalnoj razini, indirektno promoviraju i desnacije (zemlje) u kojima su locirani, a štopodrazumijeva i povećani interes međunarodnih ulagača u ne-turisčki sektor. Nadalje, međunarodnobrendirani hotelski objek svojim gosma nude međunarodno prepoznatljivu kvalitetu usluživanjakoja je maksimalno usklađena s relevantnim suvremenim trendovima od interesa za ‘industriju slobodnogvremena’, odnosno sa zahtjevima potražnje. Konačno, riječ je o velikim hotelskim lancimakoji raspolažu vlasm rezervacijskim i globalno prisutnim distribucijskim sustavima, što omogućavaveću popunjenost kapaciteta (smanjenje sezonalnos), bolju strukturu gosju jekom cijele godine(manje alotmana i grupa), kao i veću profitabilnost (uslijed učinkovite primjene yield management-a).Sve se ovo postupno prenosi i na druge smještajne objekte u neposrednom (desnacijskom)okruženju, a me i na Hrvatsku u cjelini.Osim toga, a s obzirom da brendirani hoteli u svom poslovanju, neovisno o mjestu u kojem senalaze, primjenjuju idenčne standardne operavne procedure, ovi su smještajni objek idealnomjesto za tzv. on the job training, odnosno najbolju moguću edukaciju u različim strukovnim, ali imenadžerskim zanimanjima, što ima izuzetno važne implikacije na dugoročno podizanje kvaliteteusluživanja i poslovanja svih ostalih nebrendiranih hotelskih objekata u desnaciji (spillover). Naposljetku,nije naodmet istaknu i činjenicu da globalni hotelski brendovi predstavljaju izuzetanmagnet za privlačenje različih regionalnih investora, a što dodatno dopunjuje i/ili unapređujeukupnu turisčko-ugosteljsku ponudu u desnaciji.Iako je, dakle, teško ospori činjenicu da bi privlačenje određenog broja brendiranih hotelskih visokokategornikapredstavljalo razvojni izazov koji bi generirao cijeli niz implicitnih koris za hrvatskiturizam i njegovu međunarodnu konkurentnost, postavlja se pitanje opmalnog broja takvih hotela,odnosno pogodnih lokacija za njihovu izgradnju 72 .Naime, kad je riječ o njihovom poželjnom broju, jedna od temeljnih razvojnih dilema odnosi se napotrebu očuvanja hrvatskog turisčkog prostora i nacionalne prepoznatljivos hrvatskog turisčkogproizvoda kao vrlo moćnog sredstva učinkovite tržišne diferencijacije. Samim m, postoji opravdanabojazan da bi prevelik broj međunarodno brendiranih, relavno “uniformiranih“ hotelskih objekata,kako u oblikovnom, tako i sadržajno-funkcionalnom smislu, negavno utjecao na dugoročnu tržišnuprepoznatljivost hrvatskog turisčkog proizvoda te bi Hrvatsku pretvorio u još jednu u brzo rastućemnizu komodiziranih i/ili konfekcijskih turisčkih desnacija.Istodobno, druga bitna dilema o kojoj bi valjalo vodi računa prilikom donošenja odluke o pojačanomprisustvu visokokategoriziranih, globalno brendiranih hotelskih objekta u Hrvatskoj, odnosno upojedinim njenim turisčkim regijama i/ili desnacijama, odnosi se na izbor prikladnih lokacija nakojima bi ih valjalo locira i to kako zbog njihove veličine i uklapanja u okolni prostor, tako i zbogosiguravanja potrebne infrastrukture, pri čemu se ne misli samo na struju, vodu, plin i/ili kanalizacijskisustav i prometnice, već i na sadržaje kao što su, primjerice, golf tereni, turisčke marine i sl.72 Nije, naime, realno očekiva da bi veći broj već postojećih hotelskih objekata u nas, a uslijed specifičnih zahtjeva vlasnika pojedinihglobalno prepoznatljivih hotelskih franšiza i to kako glede strukture i veličine pojedinih hotelskih prostora, tako i glede raspoloživihsadržaja mogao nosi zastavicu presžnih međunarodnih brendova. Istodobno, veliko je pitanje i da li bi postojeći vlasnici vodećihhrvatskih hotela i htjeli/dozvolili kupi/plaća franšizu nekog od vodećih svjetskih hotelskih brendova u uvjema visoke sezonalnosi relavno niskog stupnja korištenja kapaciteta.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA37