Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RH2.3. PRIVLAČENJE INVESTICIJAPercepcija stranih investora o HrvatskojGospodarska recesija koja obilježava privređivanje u Hrvatskoj u posljednje dvije godine odražavase izrazito negavno, između ostalog, i na turizam, vodeću izvoznu gospodarsku akvnost Hrvatske.Istodobno, bez novih ulaganja u restrukturiranje i/ili podizanje kvalitete hrvatske smještajne ponude,ni hrvatski turizam, ni Hrvatska kao turisčka desnacija neće bi u stanju uspješno konkurira nasve zahtjevnijem tržištu slobodnog vremena.Kako je većina domaćih hotelsko-turisčkih gospodarskih subjekata jekom proteklih nekolikopredrecesijskih godina pojačano ulagala u tržišno repozicioniranje i/ili podizanje kategorijalnograzreda vlaste smještajne ponude 25 , uslijed čega je dosgnuta gornja granica njihove prihvatljivekreditne opterećenos, bilo bi nerealno očekiva da će domaće pravne osobe u djelatnos pružanjasmještaja te pripreme i usluživanja hrane, osobito u uvjema visokih kamatnih stopa, bi u stanjunastavi započetu invescijsku ekspanziju u dogledno vrijeme. To se također ne može očekivani od relavno malog broja financijski kredibilnih hrvatskih poduzetnika, neovisno da li se radi oulaganjima u male obiteljske hotele (uz maksimalno korištenje pocajnih sredstava Ministarstvaturizma), drugu uslužnu ponudu ili veće razvojno-invescijske projekte hrvatske poduzetničkeelite. Drugim riječima, u želji da se i u izrazito teškom gospodarskom okruženju održi kakav-takavinvescijski konnuitet kako u hrvatski hotelsko-turisčki korpus, tako i u cjelokupni desnacijskiproizvod, Hrvatska bi se u nastupajućem razdoblju trebala pojačano okrenu direktnim stranimulaganjima u nove razvojno-invescijske projekte.Usprkos dosad učinjenim bitnim pomacima i naporima da se poslovno ozračje i međunarodnapercepcija o Hrvatskoj kao interesantnoj zemlji za ulaganje u nove (ne samo turisčke) razvojnoinvescijskeprojekte promijeni nabolje 26 , konnuirano loše ocjene raznih međunarodno relevantnihinstucija i/ili organizacija o uvjema poslovanja i efikasnos pravosuđa 27 ukazuju na činjenicuda je Hrvatska u svijetu i dalje percipirana kao prekomjerno birokrazirana i izrazito korumpiranazemlja s neučinkovim pravnim sustavom i nedovoljnim stupnjem transparentnos u gospodarskoji poličkoj sferi.Naime, prema mišljenju relevantnih međunarodnih instucija i/ili organizacija, Hrvatsku još uvijekkarakterizira visok stupanj birokraziranos gospodarskog sustava, odnosno korupcije, osobitou kontekstu pribavljanja različih dokumenata i/ili dozvola neophodnih za pokretanje, a potom iuspješnu realizaciju različih ulagačkih inicijava (usklađivanje katastarskih podataka sa stvarnimstanjem na terenu, upis u zemljišne knjige, pribavljanje lokacijskih, građevinskih i/ili uporabnihdozvola i sl.) 28 . Nadalje, cijeli je ovaj proces nepotrebno dugotrajan i kompliciran te od potencijalnihinvestora zahjeva previše strpljenja.Nedovoljna privlačnost Hrvatske stranim ulagačima, pri čemu ulaganja u turisčke razvojno-invescijskegreenfield i/ili brownfield projekte nisu nikakva iznimka, uvjetovana je, dobrim dijelom, takođeri često nejasnom podjelom ingerencija između centralne vlas i jedinica lokalne samouprave, štorezulra dugotrajnim administravnim zavrzlamama s nejasnim završetkom.25 Kad je riječ o ulaganju u trajni kapital djelatnos H – hoteli i restorani, u razdoblju od 2001. do 2007. godine u postojeću i/ilinovu turisčko-ugosteljsku ponudu invesrano je oko 2,1 milijardi EUR (DZS, Stasčki ljetopis za odgovarajuće godine). Usprkosznačajnoj invescijskoj akvnos ulagalo se ponajviše u a) modernizaciju, podizanje kategorije i/ili tržišno repozicionranje većpostojećih hotelskih objekata (postojeća, tržišno etablirana hotelska poduzeća), odnosno b) male obiteljske hotele (novi poduzetnici,uz maksimalno korištenje pocajnih sredstava Ministarstva turizma).26 O tome najbolje svjedoči činjenica da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina ponudila tržištu nekoliko suvremenih usluga kaošto su, primjerice, Hitro.hr, koji omogućava osnivanje poduzeća u samo tjedan dana, e-PDV koji omogućava godišnju prijavu PDV-aelektroničkim putem, e-mirovinsko, odnosno e-prijava koja omogućuje elektroničku prijavu početka poslovanja, svih promjenajekom poslovanja te prijavu ili odjavu radnika, e-obrt kojom je omogućeno otvaranje obrta u jednom danu, započet proces digitalizacijezemljišnih knjiga, projekt e-katastar i sl.27 Global Corrupon Barometer (Transparency Internaonal, 2010); Naonal Integrity System Study (Transparency Internaonal,2010); Investment Climate Statement – Croaa (US Department of State, 2010); Business Environment and Enterprise PerformanceSurvey (The World Bank & IFC, 2010); Doing Business 2010 (The World Bank & IFC, 2010).28 Vjerojatno najpoznaji, a sigurno medijski najeksponiraniji recentni primjer koji potvrđuje opravdanost takve percepcije svakakoje “slučaj Štrok“ (hotel Bellevue, Dubrovnik).5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA18