Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RHPristup razvoju u kojem se upravljanje razvojno-invescijskim projekma, u pravilu, odvija nedovoljnostručno i ne poštujući u svijetu uobičajenu proceduru, a čemu u velikoj mjeri pridonose i nositeljivlas u jedinicama lokalne samouprave na čijem se teritoriju takav razvoj događa, ima u Hrvatskojnajmanje čeri izuzetno negavne direktne posljedice:■ grade se objek turisčko-ugosteljske ponude čiji prostorni gabari, struktura sadržaja, funkcionalnosti/ili oblikovne značajke često ne mogu udovolji sve višim kriterijima turisčke potražnje,ali ni uobičajene svjetske kriterije u sferi zašte potrošača, uslijed čega Hrvatska nepovratno gubina svom turisčkom imidžu;■ nedovoljno kvalitetno oblikovani/strukturirani, neprimjereno locirani i/ili s lokalnom arhitekturomnedovoljno usklađeni objek turisčko-ugosteljske ponude trajno degradiraju kvalitetu prostorana kojem su izgrađeni, ali i sav okolni (kontaktni) prostor te bitno umanjuju ukupnu razinu atrak-vnos cijelih turisčkih desnacija;■ nekvalitetni objek turisčko-ugosteljske ponude bespovratno “žderu“ ukupni raspoloživi prostorza razvoj, čime dodatno ograničavaju mogućnost za razvoj primjerenijih projekata, čime dugoročnonarušavaju ukupnu kvalitetu i strukturu turisčko-ugosteljske ponude u zemlji.■ prilikom izgradnje velikog broja objekata ponude u vlasništvu domaćih malih i/ili srednjih poduzetnika,osobito onih u manje razvijenim turisčkim odredišma, ali i u nekim od odredištakoja su već prekapacirana turisčkim smještajnim kapacitema, ne vodi se dovoljno računa omaksimalnom opterećenju (vršnom kapacitetu) komunalne infrastrukture, a me ni o potencijalnoštetnim učincima na okoliš. Kako je naknadno otklanjanje ovih nedostataka izuzetno skupo, to je irazina nepotrebno izazvanih društvenih troškova često znatno viša nego bi to objekvno mogla bi.Dinamika rasta smještajnih jedinica namijenjenih tržištu nekretninaIako je važeća zakonska regulava u nas dugo vremena bila izrazito restrikvna i onemogućavala razvojturisčkih razvojnih zona na principima suživota klasičnog komercijalnog turisčko-ugosteljskogposlovanja i biznisa nekretninama, od sredine je ove godine, kroz Zakon o izmjenama i dopunamazakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 90/11, čl. 18, stavak 6), omogućeno etažiranje i individualnostjecanje vlasništva nad pojedinačnim smještajnim jedinicama u “turisčkim građevinama namijenjenimisključivo smještaju, kao što su vile i druge građevine u kojima osim apartmana nema drugihsadržaja“, pod uvjetom da njihovi stjecatelji “upravljanje m dijelovima objekta, u svrhu obavljanjaturisčke djelatnos, ugovorom povjere osobi registriranoj za obavljanje turisčke djelatnos…“.Usprkos činjenici da se Hrvatska dugo odupirala mogućnos etažiranja komercijalnih smještajnihobjekata, navedene promjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji bile su očekivane te ih, zapravo,i nije bilo moguće dugoročno izbjegava, osobito u kontekstu ulaska u EU i potrebe harmonizacijehrvatskog zakonodavstva s EU pravnom stečevinom. Neovisno o tome, u uvjema velikogbroja planiranih T1 i T2 turisčkih razvojnih zona, navedena zakonska izmjena mogla bi iniciraveliko povećanje izgradnje apartmanskih jedinica u smještajnim objekma bez dodatnih sadržaja(svojevrsne “spavaonice”) koji će, u uvjema kratke sezone, bi nedovoljno korišteni te koji će,stoga, bi ponajviše u funkciji nekretninskog biznisa.Konačno, a što je najopasnije za dugoročno pozicioniranje hrvatskog turizma u svijetu, teško se otedojmu da će u uvjema decentraliziranog prostornog planiranja, ali i donošenja ključnih razvojnihodluka na razini jedinica lokalne samouprave, sve u kontekstu ulaska Hrvatske u EU i s m povezaneliberalizacije kapitalnih tokova, borba prov ubrzane i/ili nedovoljno kontrolirane apartmanizacije,uključujući i izgradnju sve većeg broja kuća za odmor (u stranom vlasništvu) u najatrakvnijimdijelovima hrvatskog turisčkog prostora, sada bi bitno otežana. Samim m, dakle, efikasna obranadugoročno poželjnog međunarodnog imidža Hrvatske kao relavno neizgrađene, turisčkimprostorom bogate i ekološki očuvane lifestyle turisčke desnacije podrazumijeva pronalaženjeprimjerenog načina “borbe“ prov svakog oblika neželjene izgradnje i/ili betonizacije bilo kojegdijela turisčki atrakvnog prostora.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA15