GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi <strong>razvoja</strong> <strong>turizma</strong> u <strong>RH</strong>2.3. PRIVLAČENJE INVESTICIJAPercepcija stranih investora o HrvatskojGospodarska recesija koja obilježava privređivanje u Hrvatskoj u posljednje dvije godine odražavase izrazito negavno, između ostalog, i na turizam, vodeću izvoznu gospodarsku akvnost Hrvatske.Istodobno, bez novih ulaganja u restrukturiranje i/ili podizanje kvalitete hrvatske smještajne ponude,ni hrvatski turizam, ni Hrvatska kao turisčka desnacija neće bi u stanju uspješno konkurira nasve zahtjevnijem tržištu slobodnog vremena.Kako je većina domaćih hotelsko-turisčkih gospodarskih subjekata jekom proteklih nekolikopredrecesijskih godina pojačano ulagala u tržišno repozicioniranje i/ili podizanje kategorijalnograzreda vlaste smještajne ponude 25 , uslijed čega je dosgnuta gornja granica njihove prihvatljivekreditne opterećenos, bilo bi nerealno očekiva da će domaće pravne osobe u djelatnos pružanjasmještaja te pripreme i usluživanja hrane, osobito u uvjema visokih kamatnih stopa, bi u stanjunastavi započetu invescijsku ekspanziju u dogledno vrijeme. To se također ne može očekivani od relavno malog broja financijski kredibilnih hrvatskih poduzetnika, neovisno da li se radi oulaganjima u male obiteljske hotele (uz maksimalno korištenje pocajnih sredstava Ministarstva<strong>turizma</strong>), drugu uslužnu ponudu ili veće razvojno-invescijske projekte hrvatske poduzetničkeelite. Drugim riječima, u želji da se i u izrazito teškom gospodarskom okruženju održi kakav-takavinvescijski konnuitet kako u hrvatski hotelsko-turisčki korpus, tako i u cjelokupni desnacijskiproizvod, Hrvatska bi se u nastupajućem razdoblju trebala pojačano okrenu direktnim stranimulaganjima u nove razvojno-invescijske projekte.Usprkos dosad učinjenim bitnim pomacima i naporima da se poslovno ozračje i međunarodnapercepcija o Hrvatskoj kao interesantnoj zemlji za ulaganje u nove (ne samo turisčke) razvojnoinvescijskeprojekte promijeni nabolje 26 , konnuirano loše ocjene raznih međunarodno relevantnihinstucija i/ili organizacija o uvjema poslovanja i efikasnos pravosuđa 27 ukazuju na činjenicuda je Hrvatska u svijetu i dalje percipirana kao prekomjerno birokrazirana i izrazito korumpiranazemlja s neučinkovim pravnim sustavom i nedovoljnim stupnjem transparentnos u gospodarskoji poličkoj sferi.Naime, prema mišljenju relevantnih međunarodnih instucija i/ili organizacija, Hrvatsku još uvijekkarakterizira visok stupanj birokraziranos gospodarskog sustava, odnosno korupcije, osobitou kontekstu pribavljanja različih dokumenata i/ili dozvola neophodnih za pokretanje, a potom iuspješnu realizaciju različih ulagačkih inicijava (usklađivanje katastarskih podataka sa stvarnimstanjem na terenu, upis u zemljišne knjige, pribavljanje lokacijskih, građevinskih i/ili uporabnihdozvola i sl.) 28 . Nadalje, cijeli je ovaj proces nepotrebno dugotrajan i kompliciran te od potencijalnihinvestora zahjeva previše strpljenja.Nedovoljna privlačnost Hrvatske stranim ulagačima, pri čemu ulaganja u turisčke razvojno-invescijskegreenfield i/ili brownfield projekte nisu nikakva iznimka, uvjetovana je, dobrim dijelom, takođeri često nejasnom podjelom ingerencija između centralne vlas i jedinica lokalne samouprave, štorezulra dugotrajnim administravnim zavrzlamama s nejasnim završetkom.25 Kad je riječ o ulaganju u trajni kapital djelatnos H – hoteli i restorani, u razdoblju od 2001. do 2007. godine u postojeću i/ilinovu turisčko-ugosteljsku ponudu invesrano je oko 2,1 milijardi EUR (DZS, Stasčki ljetopis za odgovarajuće godine). Usprkosznačajnoj invescijskoj akvnos ulagalo se ponajviše u a) modernizaciju, podizanje kategorije i/ili tržišno repozicionranje većpostojećih hotelskih objekata (postojeća, tržišno etablirana hotelska poduzeća), odnosno b) male obiteljske hotele (novi poduzetnici,uz maksimalno korištenje pocajnih sredstava Ministarstva <strong>turizma</strong>).26 O tome najbolje svjedoči činjenica da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina ponudila tržištu nekoliko suvremenih usluga kaošto su, primjerice, Hitro.hr, koji omogućava osnivanje poduzeća u samo tjedan dana, e-PDV koji omogućava godišnju prijavu PDV-aelektroničkim putem, e-mirovinsko, odnosno e-prijava koja omogućuje elektroničku prijavu početka poslovanja, svih promjenajekom poslovanja te prijavu ili odjavu radnika, e-obrt kojom je omogućeno otvaranje obrta u jednom danu, započet proces digitalizacijezemljišnih knjiga, projekt e-katastar i sl.27 Global Corrupon Barometer (Transparency Internaonal, 2010); Naonal Integrity System Study (Transparency Internaonal,2010); Investment Climate Statement – Croaa (US Department of State, 2010); Business Environment and Enterprise PerformanceSurvey (The World Bank & IFC, 2010); Doing Business 2010 (The World Bank & IFC, 2010).28 Vjerojatno najpoznaji, a sigurno medijski najeksponiraniji recentni primjer koji potvrđuje opravdanost takve percepcije svakakoje “slučaj Štrok“ (hotel Bellevue, Dubrovnik).5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA18
GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi <strong>razvoja</strong> <strong>turizma</strong> u <strong>RH</strong>Konačno, nepovoljan utjecaj na generalnu percepciju stranih investora o Hrvatskoj kao zemlji ukoju ima smisla ulaga u nove turisčke razvojno-invescijske projekte svakako valja pripisivai neučinkovitom pravnom sustavu koji nije u stanju promptno rješava ni relavno jednostavnesporove iz gospodarske sfere, uslijed čega se brojni sudski procesi razvlače godinama. Takvo stanjestvari kod potencijalnih investora, osobito onih iz inozemstva, stvara široko prihvaćenu percepcijuo nedovoljnoj pravnoj zaš ulagačkih interesa 29 .Invescijska klimaO invescijskoj klimi u nekoj zemlji ovisi u kojoj će se mjeri i kojom će se dinamikom odvija invescijskaakvnost na njenom području, odnosno hoće li se naći ulagači za razvojno-invescijske projektekoje nositelji javne vlas zagovaraju. Tehnički gledano, u uvjema još uvijek izražene međunarodnepercepcije Hrvatske kao visoko birokrazirane zemlje s rasprostranjenom korupcijom, smulavnoinvescijsko ozračje trebalo bi se stvara ponajviše kroz kreiranje učinkovitog sustava invescijskihpocaja.S druge strane, valja odmah istaknu i činjenicu da danas prakčki da i nema zemlje u kojoj nositeljijavne vlas akvnom promovnom polikom i nizom konkretnih pocajnih mjera ne pokušavajukreira pozivnu invescijsku klimu te konnuirano podgrijava interes potencijalnih stranih i/ilidomaćih investora. To se odnosi i na sektor <strong>turizma</strong>.Nadalje, izgradnja cjelovitog sustava pocaja koji nekoj zemlji stoji na raspolaganju u cilju privlačenjainteresa potencijalnih domaćih i/ili stranih investora podrazumijeva suživot čeri različite, alimeđusobno komplementarne skupine invescijskih pocaja i/ili olakšica. To su:■ financijski pocaji i/ili olakšice (npr. direktna ulaganja nositelja javne vlas u razvoj turisčke i/ili kapitalne infrastrukture na određenom području, dodjela bespovratnih financijskih sredstava uslučaju da se kroz projekt otvori određen broj novih radnih mjesta ili da je ulaganje veće od nekogpropisanog iznosa; razvojni kredi pod beneficiranim uvjema i sl.);■ kvazi-financijski pocaji i/ili olakšice (npr. državne garancije za otplatu komercijalnog kredita,subvencioniranje “tržišno“ definiranih kamatnih stopa u cilju snižavanja cijene kapitala i sl.);■ fiskalni pocaji i/ili olakšice kojima se ne samo podiže ukupna profitabilnost konkretnih inves-cijskih projekata, već kojima se podiže i opća atrakvnost ulaganja u neku zemlju u odnosu nazemlje koje takve pocaje/olakšice ne nude. Tipični primjeri fiskalnih pocaja/olakšica su sljedeći:• smanjenje poreza na dobit,• mogućnost neplaćanja poreza iz dobi sve dok se negavni poslovni rezultat iz nekih prethodnihgodina poslovanja u cijelos ne pokrije akumuliranom dobi (‘loss carry forward’),• oslobađanje poreza na nekretnine,• subvencionirana cijena energenata,• niži komunalni doprinosi i naknade u prvim godinama poslovanja,• smanjena carinska davanja na uvezenu opremu,• subvencije za kupljenu domaću opremu,• porezno oslobođenje za reinvesranu dobit i sl.■ ostali pocaji i/ili olakšice (repatrijacija profita, mogućnost zapošljavanja stranih eksperata,markenške akvnos sponzorirane od nositelja javne vlas i sl.).29 Dobri primjeri koji ilustriraju navedeno su višegodišnje odlaganje i/ili izbjegavanje pravomoćnog rješavanja spora oko prepuštanjavećinskog paketa dionica poduzeća Liburnia Riviera Hoteli SN Holdingu, višegodišnje rješavanje spora oko obveze grada Opaja dali i što ako, temeljem posjedovanja više od 25%-og vlasničkog udjela u poduzeću Liburnija Riviera Hoteli, ima obvezu objavi javnuponudu za stjecanje svih preostalih dionica dočnog poduzeća, kao i sporost u rješavanju uredno plaćenog zemljišta koje nije bilo uvlasništvu prodavatelja prilikom gradnje novih objekata turisčke ponude u Orašcu (slučaj “Kordić“). Da li će se postojeća percepcijaneučinkovitog pravnog sustava mijenja nabolje, dobrim dijelom ovisi i o načinu i vremenu rješavanja najnovijeg, medijski izuzetnoeksponiranog, slučaja “Končar-Censki“.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA19