Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RH■ hoće li razina kompetentnos i samopouzdanja hrvatskih hotelsko-turisčkih poduzeća, ali i svihindividualnih vlasnika manjih smještajnih objekata 75 bi dovoljna za stvaranje povoljnijeg položajau odnosu na strane mainstream turoperatore, kao i za jačanje direktnog tržišnog komuniciranjas krajnjim korisnicima smještajnih usluga.■ u kojoj će se mjeri razvija partnerstva s domaćim recepvnim agencijama za potrebe razvojasloženih turisčkih proizvoda kao glavnog razloga dolaska u desnaciju.Uz pretpostavku da će se međunarodna percepcija o hrvatskom turisčkom proizvodu, u usporedbis najrazvijenijim turisčkim desnacijama Mediterana promijeni nabolje, važnost i uloga stranihmainstream turoperatora u prodaji različih sustava turisčkih doživljaja hrvatskih turisčkihdesnacija brže će se smanjiva. Samim m, za očekiva je da će u takvim uvjema i veći brojhotelsko-turisčkih poduzeća i vlasnika manjih obiteljskih objekata prepozna svoju šansu zapostupno redefiniranje odnosa prema stranim mainstream turoperatorima u prodaji raspoloživihsmještajnih kapaciteta, a s me i za postupno smanjenje ovisno o njima. Pritom valja posebnonaglasi i činjenicu da postupno smanjivanje današnje uloge stranih mainstream turoperatora podrazumijevada veći broj hrvatskih hotelsko-turisčkih poduzeća koris soware koji omogućavayield management 76 i prodaju usluga u realnom vremenu putem interneta. Tome valja doda inužnost uspostave partnerskih odnosa s domaćim recepvnim turisčkim agencijama usmjerenimna stvaranje kako složenih turisčkih proizvoda 77 , tako i proizvoda namijenjenih različim tržišnimnišama i posebnim interesima.3.7. RAZVOJ TURIZMA NA OSJETLJIVIM DIJELOVIMA HRVATSKOG TERITORIJAKad je u pitanju razvoj turizma na osjetljivim dijelovima Hrvatske, posebno valja razlikova triosnovne skupine takvih područja. To su:■ zašćena prirodna područja,■ zašćeni kulturno-povijesni lokalite i objek i■ osobito vrijedni prostori koji nisu pod zaštom, među kojima posebno mjesto zbog povećaneosjetljivos i važnos za turizam imaju jadranski otoci.Na zašćena prirodna područja odnosi se oko 9,5% kopnenog teritorija Hrvatske. Od toga se 18%odnosi na osam nacionalnih parkova, 67% na jedanaest parkova prirode, a 15% na oko 450 svihostalih, uglavnom malih, zašćenih područja 78 . Nadalje, kako Hrvatska pripada europskim zemljamas najvišim stupnjem bioraznolikost, u sklopu programa NATURA 2000 kao europske mrežeočuvanja biološke i krajobrazne raznolikos, predviđa se da bi oko 30% ukupnog teritorija zemljemoglo bi pod određenim režimom zašte. Ovako veliki udio zašćenih područja u Europskoj unijikarakterisčan je još samo za Sloveniju i Bugarsku.Usprkos određenim problemima koji bitno otežavaju upravljanje i usporavaju razvoj zašćenihpodručja, pri čemu posebno valja ukaza na ograničene financijske mogućnos 79 , u Hrvatskojpostoje učinkovi mehanizmi koji onemogućavaju ili bitno otežavaju neodržive oblike korištenjaovog prostora za potrebe turizma. Na taj način je uglavnom onemogućena neprimjerena izgradnjate izbjegnuta ozbiljnija devastacija ovih područja. Neovisno o tome, međum, postavlja se pitanjeda li je to dovoljno za kvalitavni razvojni iskorak i bolju turisčku valorizaciju većine zašćenih75 Osobito u situaciji kad se preko 90% svih stasčki registriranih turisčkih noćenja u nas odnosi na inozemnu potražnju.76 Yield management je tehnika upravljanja prihodima od smještaja kako bi se maksimirao prihod po raspoloživoj smještajnoj jediniciu određenoj jedinici vremena. Drugim riječima, yield management se temelji na svojevrsnoj cijenovnoj diskriminaciji potencijalnihkorisnika smještajnih objekata te ima za cilj proda svaku smještajnu jedinicu ‘primjerenom’ gostu u ‘primjereno’ vrijeme za‘primjerenu’ cijenu.77 Riječ je o proizvodima kao što su, primjerice ture i drugi paket aranžmani, odnosno kongresi i razna događanja.78 Prilikom procjenjivanja udjela pojedinih zašćenih područja vođeno je računa o preklapanjima – tako je npr. Strogi prirodnirezervat Hajdučki i Rožanski kukovi dio Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, a cijeli ovaj nacionalni park je, kao i nacionalni parkPaklenica, sastavni dio Parka prirode Velebit. Manje od 15% površine ostalih zašćenih područja tako uključuje samo područja kojanisu u sastavu nacionalnih parkova ili parkova prirode, dok 67% površina pod parkovima prirode ne uključuje dijelove h parkovakoji su u sastavu nacionalnih parkova (to su upravo nacionalni parkovi Sjeverni Velebit i Paklenica).79 Iznimka su samo nacionalni parkovi Plitvička jezera i Krka kod kojih vlas prihodi uvelike nadmašuju proračunske prihode, doksva ostala zašćena područja zasad daju skroman doprinos ekonomskom boljitku lokalnih zajednica.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA39