Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RHNaposljetku, a iako nije riječ o posebno ugroženim dijelovima hrvatskog teritorija, koridor dužhrvatskih granica svakako predstavlja vrlo osjetljiv dio hrvatskog teritorija koji, iz aspekta turisčkograzvoja, zaslužuje posebnu pažnju, osobito u kontekstu skore EU integracije Hrvatske.Naime, ulazak Hrvatske u EU implicira brisanje “tvrdih“ granica između Hrvatske i Slovenije. U tomsmislu valja odmah postavi pitanje što valja poduze da pogranična mjesta od Međimurja, Žumberkai Karlovačke županije, naselja u Gorskom kotaru uz tok rijeke Kupe te naselja u Primorsko goranskoji Istarskoj županiji uz samu granicu ne shvate ovaj proces samo kao administravno-sigurnosnuformalnost, već kao prvorazrednu razvojnu šansu i početak turisčkog razvojnog procesa. Isto pitanjevalja postavi i nositeljima javne vlas na županijskoj, ali i nacionalnoj razini.Druga razvojna dilema koju u kontekstu uspostave novog graničnog režima valja adresira odnosise na pitanje kako pristupi turisčkom razvoju ovog, s izuzetkom ravničarskog međimurskog dijela,dominantno brdsko/planinskog područja, a da se to već u relavno kratkom roku odrazi na životnistandard i stopu rasta regionalnog/lokalnog gospodarstva. Isto pitanje odnosi se na opmalnuturisčku valorizaciju Drave 83 , Dunava 84 i Save 85 , odnosno njihove plovnos, a imajući na umu dauspostava Schengenskog režima na granici sa Srbijom i BiH ne bi trebala bitnije smanji mogućnostprekogranične suradnje i izgradnju komplementarne turisčke ponude s obje strane ovih rijeka.3.8. RAZVOJ NEKOLIKO GLOBALNO PREPOZNATLJIVIH INTEGRIRANIHRESORT PROJEKATA DA ILI NE?Razvoj hrvatskog turizma u cijelom razdoblju od osamostaljenja do danas, uz izrazitu ekspanzijuobiteljskih apartmana i/ili kuća za odmor, karakterizira uglavnom umjereni rast i razvoj hotelskesmještajne ponude, pri čemu su ulaganja bila orijenrana ponajviše na podizanje kategorijalnograzreda i/ili tržišno repozicioniranje postojeće hotelske ponude, odnosno na izgradnju relavnovelikog broja, sadržajno, vizualno i tržišno, više ili manje funkcionalnih obiteljskih hotela manjeveličine. Drugim riječima, uz izgradnju svega nekoliko novih hotelskih objekata visoke kategorije,jekom proteklih dvadesetak godina u nas gotovo da i nije bilo turisčkih razvojno-invescijskihprojekata koji bi u većoj mjeri mogli privući pozornost svjetskih medija i/ili financijskog tržišta. Uslijedčinjenice da se Hrvatskoj i njenom turizmu, dijelom i zbog skorog ulaska u EU, danas posvećuje znatanmedijski prostor, u kontekstu dugoročno poželjnog tržišnog pozicioniranja Hrvatske kao turisčkedesnacije, opravdano je postavi pitanje razvoja nekoliko velikih, globalno prepoznatljivih, inves-cijskih projekata koji bi, svojom veličinom i strukturom sadržaja mogli privući ne samo globalnopoznate hotelske brendove, već i globalno poznate developere/investore, a što bi zasigurno imaloodraza na imidž i percepciju hrvatskog turizma u svjetskim okvirima.Ponajviše uslijed činjenice da pripremu, izgradnju i/ili komercijalizaciju velikih turisčkih razvojnoinvescijskihprojekata, dijelom i zbog prostornog obuhvata, valja poveziva s izuzetno visokimfinancijskim ulaganjima, a relavno sporim efektuiranjem invescije, u cilju inicijalnog smanjivanjavisine poduzetničkog rizika, rastući broj takvih poduhvata u svjetskom turizmu povezan je s izgradnjomtzv. integriranih (i mixed use) resort projekata 86 . Riječ je o zaokruženim turisčkim kompleksima83 Iako je Drava najvećim dijelom svog korita neuređena za plovidbu, dosadašnja istraživanja pokazuju da je vremensko iskorištenjeDrave za plovidbu na cijelom sektoru (rkm 66 do rkm 198) 104 dana, na dionici od rkm 66 do rkm 140 – 173 dana i na dionici odrkm 140 – 198, 138 dana. Uzme li se u obzir činjenica da je plovni put na rijeci Dravi od ušća u Dunav do Osijeka međunarodni ploviniput dok je onaj od Osijeka do Ždalice (rkm 198,60) međudržavni hrvatsko – mađarski plovni put, jasno je da ova činjenica imaturisčke konzekvence za sva riječna pristaništa na Dravi a to su: Luka Osijek, pristanište u Nemenu, Belišću, i Terezinom polju.Ovdje je izuzeto samo pristanište za pretovar šljunka u Kapincima.84 Plovni put rijeke Dunav (E-8) cijelom dužinom RH od Bane do Iloka (od 1433 rkm do 1295,5 rkm) osposobljen je i obilježen zadnevnu i noćnu plovidbu i njegovi gabari odgovaraju zahtjevima VI c međunarodne klase.85 Plovni put rijeke Save (E-80-12) u RH od ušća Kupe nizvodno do Jamene – granica sa Srbijom (od rkm 583 do rkm 207) odgovarazahtjevima III klase plovnos, dok na dijelu od rkm 583 do Rugvice rkm 653 odgovara zahtjevima II klase plovnos. Na dijelu odušća Kupe do Jamene plovni put je djelomično osposobljen i obilježen za dnevnu plovidbu, dok na dijelu od ušća Kupe do RugviceSava nije osposobljena za komercijalnu plovidbu.86 Riječ je uglavnom o razvojno-invescijskim projekma kojima je veće razvojne zone izvan gradskih naselja potrebno opremisvim potrebnim turisčkim, javnim i/ili komunalno-infrastrukturnim sadržajima koji osiguravaju udoban turisčki boravak. Ponekadtakvi projek uključuju i izgradnju stambenih i svih drugih javno-uslužnih sadržaja potrebnih za svakodnevni život zaposlenih ilidijela zaposlenih u resortu.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA41