Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RH■ Osim malog broja i skromne kvalitete smještajnih i drugih ugosteljskih kapaciteta, hrvatskikonnentalni prostor, uz nekoliko iznimaka, oskudijeva jakim primarnim atrakcijama. Drugimriječima, turisčka atrakvnost većine ovog prostora temelji se na raznim akvnosma u prirodiu kombinaciji s kulturom života i rada te lokalnim kulturno-povijesnim atrakcijama. Na takvim jetemeljima vrlo teško uspostavi izraziju tržišno-proizvodnu diferencijaciju, odnosno privući većiinteres međunarodne potražnje;■ Najveći dio konnentalnog prostora Hrvatske karakterizira ne samo nedostatak turisčkog imidža,već i skromna i nedorečena tržišna komunikacija. Takvo stanje stvari je, najvećim dijelom, uvjetovanonedovoljnim financijskim sredstvima koja stoje na raspolaganju većini konnentalnihturisčkih zajednica. No, u kontekstu skromnih smještajnih kapaciteta i uske palete turisčkihproizvoda, postavlja se pitanje ekonomske isplavos pojačanog ulaganja u međunarodnu promocijukonnentalnog turizma. Naime, u kontekstu činjenice da se turizam u konnentalnimpodručjima, u pravilu, temelji ponajviše na izletničkoj i/ili domaćoj turisčkoj potražnji 92 , čini seda bi u promociji konnentalnog turizma naglasak valjalo stavi na privlačenje različih segmenatahrvatske populacije;■ Konnentalna područja, u većini slučajeva, imaju manjkavu komunalnu infrastrukturu (vodoopskrba,kanalizacija, plinifikacija) 93 , što bitno umanjuje stupanj poduzetničkog interesa, a mei otežava razvoj h područja;■ Konačno, s izuzetkom gradskih aglomeracija, većinu konnentalnih ruralnih područja, a uslijeddugoročnog nepovoljnih demografskih kretanja, karakterizira i nepovoljna dobna i obrazovnastruktura lokanog stanovništva čija je logična posljedica nedostatak poduzetničke inicijave.Druga strateška dilema povezana s ubrzavanjem razvoja konnentalnog turizma povezana je snačelnim pristupom razvojnoj problemaci. Osnovno je pitanje, pritom, može li se razvoju konnentalnogturizma u nas pristupi neselekvno odnosno na način da se ne definiraju prioritetnarazvojna područja, a s obzirom na to da cjelokupni ovaj prostor nije homogen, kako fizički tako i postupnju turisčke razvijenos? U tom kontekstu posebno valja ukaza na činjenicu da se razvoj kon-nentalnog turizma u nas može temelji na bilo kojem od sljedećih potencijalnih resursa, područjai/ili autonomnih atrakcija:■ gradske aglomeracije koje već raspolažu s dobrom infrastrukturom, ugosteljskim i smještajnimuslugama, razvijenim trgovačkim sektorom i relavno dobrom prometnom dostupnošću,■ toplička mjesta koje induciraju određenu autonomnu turisčku potražnju te koja su u stanju potaknuturisčku akvnost malih obiteljskih poduzetnika (restorani, vinarije, obiteljska turisčkagospodarstva),■ nacionalni parkovi i parkovi prirode,■ obala Dunava i drugih rijeka,■ svešta (Marija Bistrica, Ludbreg, Voćin, Aljmaš, Sinj),■ ostali brojni i raspršeni potencijalni nukleusi konnentalnog turisčkog razvoja (Kumrovec,Trakošćan, Bjelolasica, Samobor, Đakovo, Krapina, Ogulin, Slunj-Rastoke, Lipik, Kutjevo, Vinkovci/Vukovar, Ilok, Kneževi Vinogradi ), a koje je moguće međusobno poveziva principom zajedničkihinteresa (klastera) ili koje međusobno povezuju turisčke ceste, putovi, staze i tematski inereri.Pod uvjetom da se razvoju konnentalnog turizma pristupi selekvno, treća se strateška dilemaodnosi na utvrđivanje pogodnih kriterija temeljem kojih će se idenficira desnacije/atrakcije/proizvodi s najvećim tržišnim potencijalom 94 . U tom je kontekstu, čini se, osim razvoja određenog92 Dobar primjer za takvu konstataciju su, primjerice, Njemačka, Slovenija ili Mađarska.93 Izvještaj 4 - Čimbenici razvoja turizma u RH I: Prometna i komunalna infrastruktura, održivost turisčkog razvoja, podrška javnogsektora i integracija turizma u gospodarstvo.94 U tom smislu, primjerice, Irska je odlučila ulaga samo u one desnacije u kojima je turizam induciran potražnjom, odnosno kojeveć imaju određenu razinu turisčke akvnos, a razvojne mjere usmjerene su na integriran razvoj desnacija, promociju većegspektra akvnos, poboljšanju dostupnos desnacija te unapređenje kvalitete usluga.S druge strane, Turska se odlučila za razvoj selekvnih turisčkih proizvoda, pri čemu su idenficirani temazirani turisčki koridori(koridor maslina, koridor zimskog turizma, koridor vjerskog turizma, planinski koridor, koridor kulture), gradovi posebno pogodniza turisčki razvoj (idenficirajući 10 gradova za pocanje turisčkog razvoja), odnosno zone zone pogodne za razvoj ekoturizma.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA46