Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RH3.3. UPRAVLJANJE KVALITETOM DESTINACIJSKOG PROIZVODATurisčki je proizvod uvijek vezan uz konkretnu turisčku desnaciju. Paralelno s rastom turisčkeakvnos, a me i konkurentske borbe među turisčkim desnacijama, bitan preduvjet efikasnogupravljanja desnacijskim razvojem na mikro i na makro razini temelji se na uspostavi adekvatnogsustava kontrole kvalitete desnacijskog proizvoda. Drugim riječima, zašta i postupno unapređivanjedugoročne konkurentnos Hrvatske kao turisčke desnacije podrazumijeva sustavno i proakvnopodizanje kvalitete turisčkog proizvoda na razini ne samo jedinica lokalne samouprave, već i državeu cjelini.S druge strane, upravljanje kvalitetom desnacijskog proizvoda na lokalnoj, regionalnoj i/ili nacionalnojrazini nije moguće provodi bez razumijevanja: a) temeljnih kvaliteta turisčke resursne osnove,b) sustavâ i strukturâ turisčkih atrakcija, c) polike upravljanja prostorom, d) ekonomskih paradigmipovezanih s uspostavljanjem konkurentnos na makro i mikro razini i, napokon, e) socioekonomskihuvjeta iz kojih je izrasla specifična nacionalna turisčka ponuda.U tako složenom i intersektorski ovisnom sustavu znanja i ingerencija, a koji je, pored toga, povezani s razumijevanjem različih poslovnih misija privatnog i javnog sektora, jednu od ključnih razvojnihdilema valja poveziva s pitanjem je li turisčku poliku moguće vodi kao sektorsku odnosnoresornu poliku, ili kao poliku razvoja društva u cjelini?Iako ideja o razvoju turizma kao jedne od bitnih sastavnica razvoja društva u cjelini u Hrvatskoj jošnije potpuno zaživjela, postoje inicijalne naznake da su se nositelji izvršne vlas i hrvatske javneinstucije počele polako otvara višedimenzinalnom načinu promišljanja turisčkog razvoja. Projektnagrađivanja kvalitete turisčke ponude u desnacijama koji Hrvatska gospodarska komoraeksperimentalno provodi već od 2006. godine 66 primjer je sve većeg razumijevanja potrebe upravljanjadesnacijskom kvalitetom kao društvenim procesom. Štoviše, čini se da se ideja o potrebiintegralnog razvoja turizma već i prilično sustavno primjenjuje u pojedinim desnacijama ne samona obali, već i na konnentu 67 .Neovisno o tome, a budući da afirmacija jedinstvenog prodajnog prijedloga (unique selling proposi-on) u globalnim uvjema monopolske konkurencije na tržištu turisčkih desnacija predstavlja sržkompevnog tržišnog pozicioniranja, a me i bitnu odrednicu razvoja desnacijskog proizvoda,postavlja se pitanje što i kako treba čini na razini nacionalne, regionalne i/ili lokalne turisčkepolike da se današnji ključni razlikovni elemen kojima se pojedine hrvatske desnacije mogukvalitavno diferencira od konkurencije u nastupajućem razdoblju efikasno zašte, a možda idodatno unaprijede 68 ? Pritom je važno ima na umu da postojeće najbolje prakse u upravljanjudesnacijskom kvalitetom u zemlji, valja konnuirano re-evaluira ne samo kroz prizmu efikasnos,već i u svijetlu ekološke obazrivos i društvene odgovornos 69 .Nadalje, opravdano je postavi i pitanje bi li kvalitetom desnacijskih turisčkih proizvoda Hrvatske,a me i njihovom kvalitavnom diferencijacijom bilo svrsishodnije upravlja na razini svake pojedinedesnacije (grada/općine) ili na principu udruživanja u regionalne klastera (karakterisčne regije)?U tom kontekstu otvara se pitanje formiranja (kriteriji) i osiguranja opstojnos (nadležnost, financiranje,kadrovi i sl.) regionalnih klastera.Konačno, jedno od također bitnih pitanja koje na ovom mjestu valja postavi odnosi se na sljedećustratešku dilemu: valja li u osmišljavanju razvoja onih hrvatskih turisčkih desnacija koje se još nisuuključile u tržišnu utakmicu konkuriranjem kvalitetom i disnkvnim elemenma vlaste turisčkeponude, već to i dalje čine cijenom, u određenoj mjeri ‘kopira’ primjer uspješnih hrvatskih i inihdesnacija (‘najbolja praksa’), ili bi u svakoj od njih valjalo krenu od početka, a što se svodi naprepoznavanje i postupnu izgradnju vlash razlikovnih elemenata na kojima se, kroz uspješnodiferenciranje, može postupno izgrađiva njihova jedinstvena pozicija na tržištu?66 Riječ je o projektu HGK i HRT – Turisčki cvijet - kvaliteta za Hrvatsku.67 Paradigmatski primjeri za to su: Rovinj, Poreč, Varaždin, Osor (Cres), NP Krka, NP Plitvička jezera te u zadnje vrijeme Nin i Zadar,Bol na Braču.68 Dobro je poznato, naime, da sukladno tzv. paradoksu uspjeha, činitelji koji su bili dostatni za uspjeh danas, neće bi dostatni zauspjeh sutra.69 O tome više u: hp://www.unep.fr/shared/publicaons/pdf/3207-TourismAgenda.pdf5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA35