Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RHzemalja 61 koje su već znatno prije nas uvažile bitne postavke ‘ekonomije doživljaja’ te koje su se,sukladno tome, u razvoju i/ili promociji svojih turisčkih ponuda, također oslonile na bitne atribute‘lifestyle’ pozicioniranja?Drugo bitno pitanje, odnosno dilema na koju valja ponudi zadovoljavajući odgovor odnosi se naproblemaku opmalnog iskorištenja relavno skromnog hrvatskog promovno-markenškogbudžeta 62 u cilju maksimiranja dugoročnih učinaka hrvatske markenško-promovne kampanje.Naime, iako su rezulta provedenog istraživanja turoperatora i turisčkih agencija koje prodajuhrvatske turisčke proizvode u inozemstvu 63 ukazali na činjenicu da bi Hrvatska u nadolazećemrazdoblju valjala pojačano ulaga i u razvoj novih proizvoda 64 i u pojačanu promociju (dijelova)konnentalne Hrvatske, i u produljenje sezone, i u edukaciju/movaciju prodajne sile na stranimtržišma (studijska putovanja), čini se da u uvjema ‘tvrdog budžetskog ograničenja’, vjerojatno nećebi moguće jednakom snagom i s istom posvećenošću djelova na svim navedenim frontovima.Nadalje, u uvjema ograničenih financijskih sredstava, vjerojatno neće bi moguće jednakim intenzitetompromovira hrvatski turizam na svim geografskim tržišma, pri čemu će, neovisno opreporukama sadržanim u “Strateškom markenškom planu hrvatskog turizma za razdoblje 2010.- 2014.“ konnuirano valja preispiva sljedećih nekoliko bitnih pitanja:■ Da li se pojačano fokusira na geografska tržišta iz kojih već danas u Hrvatsku dolazi najveći brojturista, pri čemu osobitu pažnju usmjeri na privlačenje onih koji Hrvatsku još nisu posjeli, uzistodobno 'zanemarivanje' markenško-promovnih akvnos na tržišma izuzetnog strateškogpotencijala?■ Da li se pojačano fokusira na privlačenje gosju iz ekonomski visoko razvijenih prekooceanskihzemalja (SAD, Australija) i/ili iz mnogoljudnih zemalja s najbržim stopama gospodarskog rastau svijetu (Kina, Indija, Indonezija, Meksiko, Brazil i sl.), uz istodobno usporavanje markenškopromovnihakvnos na tržišma na kojima već ostvarujemo dobru penetraciju?■ D li podjednaku pažnju posve ne samo jačanju tržišne penetracije na tržišma koja su namtradicionalno sklona kroz pretvaranje ne-korisnika hrvatskih sustava turisčkih iskustava u njihovekorisnike, već i pojačanoj prezentaciji hrvatskih turisčkih mogućnos u visoko razvijenim, dalekim,brzo rastućim i/ili mnogoljudnim tržišma?Opravdano je postavi i pitanje povećavanja ukupno raspoloživog markenško-promovnog budžetana račun nekih ne-turisčkih, ali s turizmom povezanih gospodarskih djelatnos. To m prije ako sezna na velik broj drugih, ne-turisčkih, gospodarskih grana danas, putem turizma pokušava plasirasvoje proizvode 65 , a ni na koji način ne sudjeluje u promociji hrvatskog turizma.Konačno, valjalo bi razmisli i o efikasnos postojećeg sustava turisčkih zajednica u promocijiHrvatske, pojedinih njenih turisčkih regija/desnacija i/ili proizvoda, a što valja poveziva ponajvišes podjelom međusobnih ingerencija i kvalitetom međusobne suradnje na nacionalnoj, regionalnoji lokalnoj razini. U tom kontekstu, temeljno razvojno pitanje odnosi se na sljedeću dilemu: je liu postojećim proračunskim uvjema, u kontekstu željenog maksimiranja učinaka promovnomarkenškihakvnos, bolje nastavi s promoviranjem i distribucijom hrvatskih turisčkih proizvodana dosadašnji način ili bi bilo bolje razmisli o djelomičnoj i/ili radikalnijoj promjeni cjelokupnogorganizacijskog ustroja, zakonski definirane uloge i današnjeg načina funkcioniranja sustava turisčkihzajednica?61 To m više ako se zna da većinom naših turisčkih desnacija u priobalju “vladaju“ velike hotelsko-turisčke kompanije kojeotežavaju ulaz novim ‘igračima’ s drugačijim idejama, a što značajno usporava razvoj integralne desnacijske ponude, odnosnoobogaćivanje desnacijskog sustava doživljaja.62 Osobito u odnosu na konkurentske zemlje u okruženju. Izvor: Izvještaj 5 – Čimbenici razvoja turizma u Republici Hrvatskoj II:obrazovanje, suvremene tehnologije i inovacije, turisčko posredovanje te markeng, promocija i imidž Hrvatske63 Izvještaj 5 – Čimbenici razvoja turizma u Republici Hrvatskoj II: obrazovanje, suvremene tehnologije i inovacije, turisčko posredovanjete markeng, promocija i imidž Hrvatske.64 Kao što su, primjerice, proizvodi akvnog turizma i/ili zdravstveno moviranog turizma.65 Osim proizvoda prehrambene industrije u užem smislu (meso, mlijeko, kruh i sl.), tu se u prvom redu misli na proizvođače napitaka(kava, čaj), alkoholnih pića, vina i piva, ali i na proizvođače namještaja, proizvoda bijele tehnike i sl.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA34