Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RH3.4. RACIONALNO KORIŠTENJE TURISTIČKIH RAZVOJNIH ZONAZakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, NN 38/09, NN 55/11, NN 90/11) utvrđujemogućnost uspostave područja ugosteljsko-turisčke namjene (‘turisčkih zona’) izvan naselja, akoja su sadržana u prostornim planovima na lokalnoj ili županijskoj razini 70 .Županijskim prostornim planovima određen je vrlo velik broj turisčkih zona izvan naselja. Takosu samo u sklopu zašćenog obalnog područja mora (ZOP) 71 , kao prostora pod posebno visokimrežimom zašte, utvrđene 564 turisčke zone izvan naselja, od kojih su brojne površine veće od15 ha. Najveći je dio h turisčkih zona, odnosno njih 404 ili 72%, danas neizgrađeno. Pri tome suna području makroregije Sjeverni Jadran planirane 223 zone, od čega je 57% zona neizgrađeno, dokje u makroregiji Južni Jadran planirana 341 zona, od čega je 81% neizgrađenih.Sudeći, s druge strane, prema broju novih ugosteljsko-turisčkih projekata pokrenuh od usuglašavanjažupanijskih prostornih planova s odredbama vezanim uz reguliranje ZOP-a, ali i duže, možese zaključi da uglavnom ne dolazi do realizacije razvojnih projekata u planiranim neizgrađenimturisčkim zonama. U tom smislu, broj planiranih turisčkih zona izvan naselja, ali i činjenica dane dolazi do njihove realizacije stavljaju pred nositelje javne vlas određen broj izazova. Posebicevalja ukaza na potrebu:■ Propivanja opravdanos planiranog broja turisčkih zona izvan naselja, koje velikim dijelom moguima obilježja izdvojenih samostojećih turisčkih kompleksa, u kontekstu društvenog, ekonomskogi ekološkog kapaciteta lokalnih zajednica. Pritom valja posebno naglasi da, primjerice, samo napodručju otoka u makroregiji Južni Jadran danas postoji čak 147 neizgrađenih turisčkih zona, ašto se može smatra i 'legaliziranim napadom na otoke'.■ Propivanja razloga nerealiziranja ugosteljsko-turisčkih projekata na području planiranih, aneizgrađenih turisčkih razvojnih zona pri čemu se, osim opće invescijske klime u Hrvatskoj,specifični razlozi mogu traži u obilježjima planiranih zona (veličina, kapacitet i kategorija, lokacija,dostupnost, infrastrukturna opremljenost, vlasništvo i slično), pripremljenos planiranih lokacijaza prezentaciju investorima, ali i usklađenos planiranih zona s turisčkim razvojem desnacijai regija; te■ Propivanja smislenos razmišljanja o pokretanju turisčkih projekata na područjima izvan naseljakoja nisu planirana kao turisčke zone.Nadalje, u situaciji kad se ne uspijeva turisčki akvira velik broj za to planiranih i ponuđenih lokacijaizvan naselja opravdano je postavi pitanje objekvne valorizacije njihovog turisčkog potencijala,a što implicira i potrebu uspostavljanja razvojnih prioriteta na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini.Pritom bi se, vjerojatno, valjalo rukovodi disnkvnim obilježjima pojedinih zona, ali i razvojnimpotrebama lokalne zajednice. Takav bi proces u konačnici trebao omogući i rješavanje izuzetnobitne dileme koja se odnosi na pitanje do koje je mjere poželjno razvija projekte u kojima je mogućvisok udio etažiranih jedinica kroz tzv. T2 zone te objekte kao što su aparthoteli i vile.3.5. ULOGA STRANOG KAPITALA I GLOBALNIH HOTELSKIH BRENDOVAU RAZVOJU HRVATSKOG TURIZMAOsim nepovoljne ukupne strukture smještajne ponude u kojima hotelski objek sudjeluju sa svega13%, hrvatski turizam i njegovu hotelsku ponudu još uvijek karakterizira i posvemašnje siromaštvomeđunarodno etabliranih, globalno prepoznatljivih hotelskih brendova, posebice onih najvišekvalitete (5*) kao što su to npr. Conrad Hotels i Hilton, InterConnental, Ritz Carlton i J. W. Marrio,Grand Hya, Kempinski, St. Regis i Wesn, Melia i Paradisus Resorts, Sofitel i sl.70 U skladu sa Zakonom, turisčke zone izvan naselja mogu bi veličine do 15 ha, maksimalne gustoće korištenja od 120 ležaja po ha,te se prema vrs dijele na zone hotela (T1 zone koje sadrže 70% smještajnog kapaciteta u hotelima i 30% u vilama), zone turisčkihnaselja (T2 zone u kojima je 70% smještajnog kapaciteta organizirano u vilama, a 30% u hotelima), zone kampova (T3), luke naučkogturizma i golf igrališta. Ugosteljsko-turisčke građevine u izdvojenim turisčkim zonama izvan naselja mogu se etažira ukoliko sunamijenjene isključivo smještaju (npr. vile i druge građevine u kojima osim smještaja nema drugih sadržaja).71 U svrhu zašte te održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja, Zakonom o prostornom uređenju i gradnji određujese zašćeno obalno područje mora (ZOP), koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora uširini od 300 m od obalne crte.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA36