Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RHuvjetom da se prethodno raspravi o njihovom opmalnom broju, odnosno potencijalno prikladnimlokacijama. Naime, s obzirom na činjenicu da je riječ o projekma koje već u inicijalnoj fazi njihovograzvoja karakterizira potreba rezervacije prostora, ali i akvna uloga i neposredni angažman nositeljajavne vlas, čini se da bi njihov razvoj, uz uvjet transparentnog vođenja, mogao garanra nesamo maksimalno odgovorno korištenje, već i adekvatnu zaštu primarnog turisčkog prostora odpuzajuće apartmanizacije, konnuirane legalizacije ‘divlje’ izgrađenih kuća za odmor, odnosno drugih,dugoročno neprimjerenih načina korištenja primarnog turisčkog prostora, a kojima se, sukladnopostojećim iskustvima, vrlo teško oduprije. Nadalje, realizacija nekoliko takvih projekata u nasmorala bi bi uvjetovana i primjenom vrhunskih tehnoloških dosgnuća na planu zašte okoliša,a moguće je razmišlja i o njihovom korištenju u funkciji efikasnog privođenja turisčkoj namjenimanje atrakvnih, industrijski i/ili vojno napuštenih, odnosno drugih vizualno inferiornih dijelovaprimarnog turisčkog prostora Hrvatske.Konačno, usprkos činjenici da je riječ o razvojnom konceptu/modelu čije bitne značajke, osobitou uvjema decentraliziranog prostornog planiranja i donošenja razvojno-invescijskih odluka narazini jedinica lokalne samouprave, otvaraju širok prostor različim mogućim zloporabama, čini seda bi ideja planiranja i promoviranja unaprijed definiranog broja i lokacija takvih projekata u nas,kroz dugoročnu rezervaciju prostora i primjenu najviših tehničko-tehnoloških i ekoloških standardau planiranju sadržaja turisčke ponude, mogla ne samo dugoročno zaš turisčki prostor kaoteško obnovljivi strateški resurs, već i rezulra privlačenjem ulagačkog interesa međunarodnoetabliranih turisčkih poduzetnika, odnosno razvojem projekata koji će sadržajno i proizvodnopodići hrvatski turizam na višu razinu.3.9. PRODULJENJE SEZONEU cjelini, hrvatski turizam obilježava visok stupanj sezonalnos, iako se ona manifesra drugačije uobalnim, a drugačije u konnentalnim krajevima. U obalnom području, izražena je ljetna sezonalnostkada se u čeri ljetna mjeseca realizira 86% turisčkih noćenja. Nasuprot obalnom dijelu,većinu ostalih desnacija karakteriziraju dva razdoblja povećane potražnje – proljeće i jesen, iakoje sezonalnost manje izražena uslijed općenito niske stope cjelogodišnje turisčke akvnos.Sezonalnost je uvjetovana kako prirodnim, tako i društvenim činiteljima. Prirodni činitelji, osobitoklimatski, uzrokuju sezonalnost u obalnom području te djelomično u gorskoj Hrvatskoj (npr. zimskicentri poput Bjelolasice i Begova Razdolja). Međum, sezonalnost je uzrokovana i instucionalnimrazlozima – navikama provođenja glavnog godišnjeg odmora u ljetnim mjesecima, rasporedomdržavnih i školskih praznika kao i životnim slom turista. Instucionalni uzroci sezonalnos prisutnisu kako u obalnom, tako i u konnentalnom dijelu Hrvatske.Izražena sezonalnost, osobito u obalnim županijama gdje se odvija većina turisčke akvnos unas, negavno utječe kako na poslovanje turisčkih poduzetnika, tako i na desnaciju u cjelini.Stoga desnacije, kao i velika turisčka poduzeća unutar desnacija, smatraju sezonalnost jednimod najvećih razvojnih problema.Ipak, sezonalnost ne treba sagledava jednodimenzionalno. Naime, sezonalnost je i mehanizamkoji omogućuje stanovništvu psihofizičku rekuperaciju, te regeneraciju prirodnih resursa. “Mrtvasezona” omogućuje stanovnicima, od kojih je tek dio posredno ili neposredno uključen u turisčkoposlovanje, oporavak odnosno povratak ustaljenom načinu života. Upravo se očuvanjem ustaljenognačina života njeguje društvena i kulturna tradicija te lokalni životni sl koji sve učestalije postajui glavne vrijednos te točka diferencijacije turisčkih desnacije. Iako poslodavcima sezonalnoststvara problem s radnom snagom, mali poduzetnici kao i djelatnici privremeno zaposleni jekomljetne sezone mogu takav posao doživljava kao izvor dodatnih prihoda te ne moraju nužno bizainteresirani za stalno zapošljavanje i poslovanje izvan sezone. Konačno, osobito u uvjema u kojimaveliki broj desnacija nema adekvatnu komunalnu infrastrukturu što detrimentalno djeluje na okoliš,‘mrtva sezona’ je vrijeme kada se prirodni resursi oporavljaju i ekološki sustavi vraćaju u ravnotežu.Sagledavajući negavne i pozivne utjecaje sezonalnos, osobito sa stajališta različih interesnihskupina, valja ima na umu da:5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA43