Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RHS druge strane, situacija u domeni turisčkog korporavnog sektora nije tako povoljna. Naime, iakoje u proteklih petnaestak godina učinjen ogroman iskorak u uvođenju međunarodno prihvaćenihstandardnih operavnih procedura u sva bitna područja operavnog poslovanja 43 , ali i u domenukorporavnog planiranja, planiranja i realizacije invescijskih projekata i sl., te iako je u istom razdoblju,često pod mentorstvom međunarodnih stručnjaka, stasala potpuno nova generacija mladih iambicioznih hotelskih menadžera, opća je ocjena struke 44 da hrvatski korporavni sektor još uvijekoskudijeva osobama s međunarodno konkurentnim menadžerskim znanjima, odnosno osobamasa zadovoljavajućom razinom operavnih i stručnih znanja i/ili vješna. To je, vjerojatno jedan odglavnih razloga zašto je hrvatski turizam, u međunarodnim ocjenama konkurentnos 45 , znatno boljerangiran od konkurentnos ljudskih resursa u turizmu.Nadalje, uslijed činjenice da strukovna zanimanja u turizmu i ugosteljstvu imaju prilično loš imidž,to je i relavno slaba potražnja mladih za ovim zanimanjima. Drugim riječima, može se zaključi danajkvalitetniji i najambiciozniji učenici izbjegavaju turizam i ugosteljstvo kao područje svog daljnjegusavršavanja i/ili budućeg profesionalnog djelovanja, što negavno utječe na ukupnu kvalitetutzv. izborne baze za rukovodeća zanimanja. Ukoliko se takva situacija ubrzo ne promijeni nabolje, aosobito u kontekstu sve dinamičnijeg poslovnog okružja, hrvatski bi korporavni sektor u turizmumogaoveć u dolazećem srednjoročnom razdoblju oskudijeva rukovodećim kadrom međunarodnokonkurentnih upravljačkih sposobnos.Ipak, u kontekstu adekvatnos upravljačkih znanja i vješna kao potencijalnih razvojnih ograničenjadugoročnog održivog turisčkog rasta i razvoja u nas, čini se da najveću opasnost trenutno predstavljapostojeća razina razumijevanja turisčkog razvojnog procesa od strane osoba zaposlenih u izvršnojvlas u velikom broju jedinica lokalne samouprave, osobito u makroregijama Konnentalna Hrvatskai Južni Jadran. Naime, osim što izvršna vlast na razini lokalnih samouprava najčešće ne pridaje velikuvažnost problemaci dugoročnog osmišljavanja turisčkog razvoja, uslijed čega ih većina još uvijekne raspolaže adekvatnim turisčkim razvojnim dokumentom 46 , na ozbiljnost situacije ukazuje ičinjenica da čak 38% svih nositelja javne vlas u hrvatskim gradovima/općinama smatra kako nijeu stanju adekvatno upravlja vlasm turisčkim razvojem 47 . Takvo stanje stvari dobrim je dijelomrezultat i činjenice da je u svega oko 10% hrvatskih gradova/općina formiran samostalan upravniodjel zadužen za turisčki razvoj, odnosno činjenice da svega oko 30% osoba koje na gradskoj/općinskoj razini pra turisčku problemaku ima za to prikladnu naobrazbu 48 . Konačno, na ozbiljnekadrovske probleme i nedostatak prijeko potrebnih vješna za upravljanje turisčkim razvojem narazini hrvatskih jedinica lokalne samouprave upućuje i podatak da u većini hrvatskih gradova/općina(58%) i dalje prevladava (potpuno krivo) mišljenje da bi problemaka njihovog turisčkog razvojatrebala bi u (isključivoj) nadležnos turisčkih zajednica 49 .U skladu s prethodnim konstatacijama, može se zaključi da se brojne hrvatske turisčke desnacijenalaze na svojevrsnoj prekretnici:■ ili će se, u nedostatku upravljačkih znanja i vješna i nedovoljnog promišljanja razvojnih mogućnos,a s me i neadekvatnim upravljanjem na desnacijskoj razini, nastavi dosadašnji razvojnitrendovi, zbog čega će sve veći broj turisčkih desnacija u nas polako gubi korak sa zahtjevima43 Kao što su to, primjerice, uobičajeni standardi na području izvještavanja menadžmenta (po USALI metodologiji), odvijanja hotelskihoperacija (recepcija, domaćinstvo, hrana i piće, ostali odjeli) i vođenja markenško-prodajnih akvnos, ali i na području primjenenajviših standarda u zaš okoliša – ISO 14000..44 Hrvatska udruga poslodavaca – udruga ugosteljstva i turizma (HUP UUT)45 Tako je konkurentnost hrvatskog turizma rangirana na 34. mjesto u svijetu, dok je konkurentnost ljudskih resursa uvrštena tekna 83. mjesto. Izvor Travel & Tourism Compeveness Index, 2011.46 Naime, svega oko 20% jedinica lokalne samouprave u nas raspolaže strateškim razvojnim dokumentom kojim se razmatraproblemaka turisčkog razvoja. Pritom je situacija najbolja u makroregiji Sjeverni Jadran u kojoj 47,3% gradova/općina ima takavrazvojni dokument, a podjednako loša u makroregijama Južni Jadran i Konnentalna Hrvatska u kojima tek svaka peta do šestajedinica lokalne samouprave raspolaže dokumentom koji razrađuje njen plan turisčkog razvoja. Izvor: “Stavovi javnog sektora oturisčkom razvoju“, Instut za turizam, Zagreb, 2011.47 Najlošije se stanje u makroregiji Konnentalna Hrvatska u kojoj čak 45% gradova/općina ima poteškoća u upravljanju turisčkimrazvojem, dok je situacija ipak nešto bolja u turisčki razvijenijim makroregijama Sjeverni Jadran (28,1% ima poteškoća) i JužniJadran (26,1% ima poteškoća). Izvor: “Stavovi javnog sektora o turisčkom razvoju“, Instut za turizam, Zagreb, 2011.48 “Stavovi javnog sektora o turisčkom razvoju“, Instut za turizam, Zagreb, 2011.49 “Stavovi javnog sektora o turisčkom razvoju“, Instut za turizam, Zagreb, 2011.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA25