Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...
Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...
Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi <strong>razvoja</strong> <strong>turizma</strong> u <strong>RH</strong><strong>turizma</strong> specijalnih interesa i/ili ‘mekanog’ avan<strong>turizma</strong> 59 . S druge strane, međum, isključiva orijentacijana razvoj proizvoda prema navedenom kriteriju značila bi potpunu marginalizaciju proizvodakao što su, primjerice, golf, naučki ili zdravstveni turizam, a čiji je razvoj nužno povezan s većiminicijalnim financijskim ulaganjima kao i cijelim nizom ljudsko-organizacijskih i/ili instucionalnihpretpostavki. Samim m, dakle, donošenje odluke o razvoju novih turisčkih proizvoda koji bi sedominantno temeljio na odnosu: potrebna ulaganja za tržišno lansiranje – očekivani prinosi u kratkomroku, vjerojatno nije najprihvatljiviji. Sukladno tome, ni pitanje, primjerice, da li bi do 2020.godine trebalo u Hrvatskoj razvija golf turizam ne predstavlja nikakvu razvojnu dilemu. Naime,jasno je da Hrvatskoj treba golf turizam i to ne samo zbog proširenja palete turisčkih iskustava iproduljivanja turisčke sezone, već i zbog očuvanja i daljnjeg jačanja današnje konkurentske pozicijepojedinih hrvatskih desnacija, ali i Hrvatske u cjelini 60 . Ono što, međum, predstavlja razvojnudilemu kod <strong>razvoja</strong> golf <strong>turizma</strong> odnosi se na sljedeće:■ Koliki broj golf igrališta u Hrvatskoj valja izgradi do 2020. godine i na kojim lokacijama?■ Valja li golf kao novi hrvatski turisčki proizvod, u pravilu, razvija kao prijeko potrebnu komunalnoturisčkuinfrastrukturu u blizini već postojećih turisčkih desnacija i/ili etabliranih smještajnihobjekata, ili ga je bolje razvija u sklopu izgradnje novih tzv. integriranih resort projekata, a štouključuje i izgradnju turisčkih vila i apartmana namijenjenih tržištu nekretnina?■ Ako se golf, u pravilu, u Hrvatskoj razvija u sklopu izgradnje integriranih resort projekata, valja litakve projekte usmjerava ponajprije i ponajviše na manje atrakvne lokalitete u cilju njihovogvizualnog unapređenja ili ih valja pojačano usmjerava u najkvalitetnije turisčke razvojne zone?Nadalje, a povezano ne samo s budućim razvojem golf <strong>turizma</strong> u nas, već i sa širom problemakomučinkovitog privlačenja domaćih i stranih invescija u različite turisčke razvojno-invescijske projekteu svim dijelovima Hrvatske, a što predstavlja svojevrsni razvojni imperav, jedna od razvojnihdilema odnosi se na uspostavu primjerenog omjera između budućih greenfield i brownfield razvojnihprojekata. Iako je iz perspekve održivog upravljanja turisčkim razvojem Hrvatske prilično neupitnoda bi usmjeravanje ulagačkog interesa u brownfield turisčko razvojno-invescijske projekte trebalo,u pravilu, ima prednost pred razvojem greenfield ulagačkih projekata, opravdano je upita se moželi nedovoljno elasčno forsiranje brownfield invescijskih projekata, osobito u uvjema relavnoograničene invescijske potražnje u svijetu, bi tržišno učinkovito. Drugim riječima, postoji opravdanasumnja da takva, prilično jednostrana, razvojno-invescijska preferencija neće rezulra prevelikiminteresom domaćih i/ili stranih investora. Naime, brownfield razvojno-invescijski projek ne samoda su, u pravilu, skuplji od greenfield projekata, već su često povezani i s određenim prostornim,sadržajno-funkcionalnim i/ili arhitektonskim ograničenjima koja mogu ima negavne implikacijena operavne rezultate i profitabilnost.Konačno, a kad je riječ o poželjnom načinu komunikacije objekata/sadržaja turisčke ponude kojiće se izgradi do 2020. godine s postojećim okružjem, a što uvelike uključuje i njihove oblikovneznačajke, ključna razvojna dilema povezana je sa sljedećim pitanjima:■ Da li bi se u oblikovanju novih sadržaja/objekta turisčke ponude, u pravilu, valjalo što je mogućeviše pridržava značajki tradicijskog graditeljskog izričaja i vjekovima korištenih materijala, čimebi se dodatno naglašavala osobnost i autohtonost hrvatske turisčke ponude, ili bi, ovisno opreferencijama investora, valjalo dopus maksimalnu kreavnu slobodu u arhitektonskomizričaju, čime bi se postupno gubio lokalni šh i prepoznatljivi nacionalni graditeljski identet?■ Pod pretpostavkom da se u oblikovanju novih sadržaja/objekata turisčke ponude preporučapošvanje značajki tradicijskog graditeljskog izričaja, u kojim bi slučajevima bilo moguće/potrebno/preporučljivo odstupi od ovih odrednica te dopus kreavnu slobodu i modernizam u gradnji?59 Kao što su, primjerice, cikloturizam, ronilački turizam, raing i drugi adrenalinski sportovi.60 Iako je riječ o već razvijenom i tržišno vrlo dobro etabliranom proizvodu, u cilju njegove dugoročne konkurentnos i/ili održivos,na sličan bi način valjalo promišlja i o daljnjem razvoju naučkog <strong>turizma</strong>.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA32