Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RHPostojeća struktura smještajnih kapaciteta negavno se odražava na trajanje sezone u nas. S obziromda jedino hotelski kapacite srednjih i/ili viših kategorija 33 imaju sve potrebne prostorno-funkcionalne,tehničko-tehnološke i kadrovske pretpostavke, odnosno sadržaje na temelju kojih je mogućeprivlači potražnju i izvan nekoliko ljetnih mjeseci (kongresni sadržaji, unutrašnji bazen, wellnessponuda i sl.), jasno je da će uz postojeću strukturu hrvatske smještajne ponude, osobito u uvjemanedostatno razvijene izvan-smještajne ponude i relavno siromašnog turisčkog lanca vrijednos uvećini hrvatskih turisčkih desnacija, bi prilično teško produlji izrazito kratku turisčku sezonute osigura interes turisčke potražnje i izvan razdoblja lipanj – rujan.S druge strane, struktura smještaja u kojoj prevladava smještaj u obiteljskim kućanstvima u velikojmjeri utječe i na današnju međunarodnu percepciju Hrvatske kao prirodno lijepe i kulturno interesantne,ali sadržajno siromašne desnacije. Takva se generalna percepcija o nama, povratno,negavno odražava i na gornju razinu, tržišno prihvatljivog, formiranja cijena kako hotelske, tako iizvan-smještajne turisčke ponude. Drugim riječima, dijelom i kao rezultat takve percepcije, organizatoriputovanja i turis očekuju da će razina cijena u mnogim hrvatskim turisčkim odredišma,osobito u usporedbi sa zemljama relevantnog konkurentskog okružja (Italija, Francuska, Grčka,Španjolska, Portugal), bi osjetno niža za usporedivu i/ili višu razinu kvalitete.Nadalje, struktura smještaja u kojoj prevladava smještaj u obiteljskim kućanstvima čiji se rast i razvojčesto može poveziva s intenzivnim i/ili nedovoljno kontroliranim zauzimanjem turisčki interesantnogprostora, bitno ograničava cjelokupni turisčki, ukupno raspoloživi, razvojno-invescijskiprostor. Osim toga, riječ je o smještajnom obliku koji, uslijed izrazito sezonskog karaktera poslovanja,nedovoljno kvalitetno valoriziraju naglašeno rentni položaj, a me i ukupni gospodarski potencijalprostora koji zauzimaju (mjereno prihodima po jedinici angažirane zemljišne površine).Konačno, takva struktura smještaja, dijelom i zbog sezonskog karaktera poslovanja, uvjetuje brojneneracionalnos u planiranju i/ili kapaciranju različih infrastrukturnih sustava koje valja dimenzioniraprema vršnom, a ne prosječnom godišnjem opterećenju. To uvelike poskupljuje ne samoizgradnju ovih sustava, već i povećava godišnje operavne troškove korištenja i održavanja.Izvansmještajna ponuda u kontekstu stvaranja turisčkog lanca vrijednosPrivređivanje u turizmu podrazumijeva izgradnju tzv. turisčkog lanca vrijednos na desnacijskojrazini. U njemu, svojim neposrednim akvnosma, mora sudjelova velik broj sudionika privatnog(smještajni objek, objek hrane i pića, različi uslužni servisi, instucije financijskog posredovanja,turisčki posrednici, trgovine i sl.) i javnog sektora (javni prijevoz, komunalna infrastruktura, čistoćai uređenost mjesta, sigurnost, turisčke informacije, kulturne instucije i sl.). Cjelovit (dubok i širok)turisčki lanac vrijednos omogućava međusobno kombiniranje, variranje, grupiranje i/ili doziranjerazličih pojedinačnih (uslužnih) proizvoda različih proizvođača (ponuđača), s ciljem i na način kojiće udovoljava različim (posve individualiziranim) osobnim preferencijama potencijalnih korisnika.Kad je riječ o Hrvatskoj i kvalite njenog integralnog turisčkog lanca vrijednos, odmah valja istaknuda postojeće stanje nikako nije zadovoljavajuće. Naime, gotovo sve hrvatske turisčke desnacije, uznedovoljno kvalitetnu strukturu smještajne ponude, još uvijek karakterizira nedostatak: a) dovoljnogbroja ponuđača sličnih izvan-smještajnih usluga, b) dovoljnog broja ponuđača tematski i/ili sadržajnorazličih izvan-smještajnih usluga, kao i c) povezivanja, dogovora i partnerstva pojedinačnih ponuđačarazličih usluga i to kako na razini javno-privatnih, tako i na razini javno-javnih i privatno-privatnihsuradnji. Uz to, dodatno valja naglasi i činjenicu da se relavno siromašan turisčki lanac vrijednosu ljetnim mjesecima, još više reducira jekom ostalih mjeseci u godini (siječanj – svibanj, odnosnolistopad – prosinac).Na manjkav desnacijski proizvod, odnosno izrazito “plitak“ turisčki lanac vrijednos u nas, upućujukako recentna istraživanja stavova turista – neposrednih korisnika turisčko-ugosteljskih usluga33 Na takav zaključak upućuje kretanje iskorištenos hotelskih kapaciteta prema kategoriji hotela. Naime, hoteli s 2* su u 2010.godini ostvarili korištenje kapaciteta od 28%, dok su hoteli s 3* i 4* korisli smještajni kapacitet s 38%, odnosno 42%.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA21