Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RHU skladu s prethodnom konstatacijom, gotovo sve zemlje u relevantnom konkurentskom okružju(europski dio Mediterana), bez obzira da li su članice EU (Italija, Španjolska, Francuska, Portugal,Malta, Slovenija, Grčka, grčka polovica Cipra), ili ne (Turska) striktno provode uobičajenu, gotovostandardiziranu i međunarodno prihvaćenu proceduru u planiranju i razvoju turisčkih razvojnihprojekata. Podjela odgovornos je, pritom, strogo podijeljena: javni sektor (nositelj javne vlas),putem izrade projektnog zadatka, propisuje uvjete i način poželjnog korištenja konkretnog razvojnoglokaliteta ili zone (regulatorna funkcija) te kontrolira cjelokupni proces razvoja (nadzorna funkcija),dok privatni sektor, u pravilu, snosi cjelokupnu odgovornost (i poduzetnički rizik) za realizacijurazvojnog projekta.Uz to što potencijalno zainteresiranim investorima pruža detaljnu i jasnu sliku područja koje se želiturisčki razvija, uključujući prostorne gabarite, kapacitet i mogući prostorni razmještaj pojedinihsadržaja ponude, odnosno eventualna razvojna ograničenja, postojanje i primjena cjelovitog sustavarazvoja projekata na lokalitema i/ili zonama predviđenim za turisčko-ugosteljsko privređivanjeukazuje i na transparentnost u vođenju razvojnog procesa, kao i ozbiljnost i razinu posvećenosjavne vlas na području čije se jurisdikcije ima dogodi takav razvoj. Sam proces razvoja projektazahjeva od nositelja javne vlas provođenje sljedećih nekoliko međusobno uvjetovanih koraka:■ definiranje granica zone/područja obuhvata na kojem se žele razvija turisčko-ugosteljskisadržaji;■ detaljna analiza prostornih mogućnos i ograničenja;■ detaljna analiza postojeće infrastrukture;■ definiranje razvojnog koncepta (što, za koji broj korisnika, za koje tržišne segmente) i opmalniprostorni raspored smještajnih i drugih sadržaja ponude;■ utvrđivanje dodatnih infrastrukturnih potreba, kao i predlaganje načina njihovog osiguravanja;■ priprema međunarodnog tendera (uključujući detaljni opis makro i mikrolokacije projekta/područjakoje se želi razvija, predviđene sadržaje ponude – veličina, kategorija, oblikovni elemen, ulogeinvolviranih dionika – javnog sektora i privatnih investora);■ provođenje tender procedure (uključujući promovne akvnos i 'road show’);■ prikupljanje pisama namjere;■ ocjenjivanje i rangiranje zainteresiranih investora/operatora;■ potpisivanje ugovora, osiguranje potrebnih dozvola i projektne dokumentacije; te■ početak izvođenja predviđenih radova.Iako je člankom 58.a Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN90/11) i u nas predviđena mogućnost da se “odredbama za provođenje prostornog plana lokalnerazine može propisa obveza provođenja javnih natječaja za odabir idejnog rješenja za zgrade idruge zahvate u prostoru javne i društvene namjene, za zahvate u prostoru na zemljištu u vlasništvujedinice lokalne samouprave i za druge zahvate u prostoru koji utječu na promjenu karaktera naseljaili prostora“, riječ je više o preporuci, a manje o obvezi.Nažalost, kako je razina svijes o potrebi (i brojnim direktnim i indirektnim korisma) transparentnog,održivog i društveno poželjnog razvoja projekata u turisčkom sektoru Hrvatske trenutno jošuvijek na nedovoljno visokoj razini, u nas još uvijek postoji prilično velik broj konkretnih razvojnoinvescijskihprojekata i/ili poduzetničkih ideja 22 , osobito kad je riječ o poduzetničkim projekmanove hrvatske poduzetničke elite, za koje se može konstara da, u većoj ili manjoj mjeri, pokušavajuobezvrijedi i zaobilazi uobičajenu proceduru u razvoju turisčkih razvojnih projekata te se, nanedovoljno transparentan način, izbori za ishođenje svih dozvola potrebnih za početak gradnje.22 Riječ je, primjerice, o već započem i/ili završenim projekma kao što su to Golf & country club Zagreb, apartmansko naseljePunta Skala IMMO Exclusive u Petrčanima i sl., odnosno o projektnim idejama kao što su, primjerice, projekt razvoja golfa na Srđu,projekt u Dubrovačkom primorju poznajem po kolokvijalnom imenu “Hrvatski san“, projekt razvoja zdravstveno-lječilišnog turizmau općini Nerežišće, (poviše Bola) na Braču, projekt Pašman Riviera i sl.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA14