Izvještaj 06 - Strategija razvoja turizma RH.indd - Ministarstvo ...

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEIzvještaj 6. Ograničenja i ključni izazovi razvoja turizma u RHvoljno precizna procjena brzine tog rasta jedan od glavnih razloga što se klimatskim promjenamau Hrvatskoj općenito posvećuje nedovoljna pozornost 51 .Neovisno o tome, međum, svi budući turisički invescijsko-razvojni projek i znatnije intervencijedugoročnog karaktera u najužoj priobalnoj zoni kao što su plažni objek, pristaništa i marine trebalibi vodi računa o dizanju razine mora. To posebice vrijedi za veće priobalne površine u zonama niskihi ravnih obala, koje će u daljoj perspekvi bi posebice ugrožene kao npr. dijelovi Kaštelanskogzaljeva, Zadarskog priobalja i obale Zapadne Istre. Specifičan pristup nužan je i za neke manje zonekoje su već sada ugrožene i u kojima bi posljedice dizanja razine mora mogle dugoročno prouzročikatastrofalne posljedice. Tu npr. spadaju delta Neretve već sada izložena povećanom zaslanjivanju iliotok Krapanj, koji bi zbog vrlo male nadmorske visine mogao u doglednoj budućnos posve nesta.Određeno ograničenje razvoja mogu stvori i povećani troškovi poslovanja zbog veće potrošnje vodei energije, posebice u uvjema mogućih povećanja cijena pitke vode i energije na globalnoj razini ivezano uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju. U cilju osiguranja održivos budućeg turisčkog razvojastoga je nužno stalno unapređivanje stanja energetske učinkovitos i korištenja vodnih resursa tevođenje računa o mogućnosma porasta visine mora prilikom izgradnje i rekonstrukcije plažnihobjekata i ostale infrastrukture u neposrednoj obalnoj zoni.Konačno, valja naglasi da bi neke klimatske promjene mogle ima čak i pozivne posljedice nahratski turizam. Tu se misli primarno na povećanje temperature mora u ljetnom periodu, koje bimoglo utjeca na produljenje turisčke sezone i veću atrakvnost primorskih kupališnih desnacija,posebno u generalno hladnijoj makroregiji Sjevernog Jadrana. Takvi bi utjecaji mogli minimiziranegavne utjecaje povećanja temperature zraka koja za posljedicu ima povećanje broja invazivnihvrsta i češće toplotne udare u ljetnom razdoblju. Uostalom, dobra posjećenost desnacija naafričkom Sredozemlju i Crvenom moru potvrđuje da ekstremno visoke temperature lje pa ni opasnospretjeranog izlaganja suncu zbog ozonskih rupa nisu dovele do smanjenja opsega kupališnogturizma na m prostorima.Izvanredne situacijeS obzirom da se financira ponajviše iz tzv. diskrecijskog dohotka pojedinca, turizam je izrazito osjetljivna izvanredne situacije neovisno o tome jesu li one prirodnog ili antropogenog karaktera. Pritompod izvanrednim situacijama prirodnog porijekla valja podrazumijeva potrese, požare, poplave,plimne valove, erupcije vulkana, velika klizanja tla i/ili orkanske oluje. S druge strane, izvanrednesituacije antropogenog porijekla uključuju pojave kao što su ratovi, terorizam, nuklearni inciden,ekscesno ispuštanje otpadnih tvari ili velike prometne nesreće.Izvanredne situacije, zbog njihove prirode, nije moguće predvidje, a tako ni ukalkulira u prognozeturisčkog razvoja. Inciden uzrokovani djelovanjem prirode imaju najčešće kratkoročnenegavne učinke, jer se nakon njihovog prestanka i sanacije stanja, život razmjerno brzo počinjeodvija normalno. Izvanredne situacije antropogenog karaktera, posebice ratovi i terorizam, znatnosu opasnije, jer imaju negavno djelovanje i nakon što je neposredna opasnost prošla. Naknadnonegavno djelovanje i nakon stvarnog prestanka opasnos imaju i nuklearni inciden.Usprkos drasčnih negavnih posljedica koje je hrvatski turizam trpio jekom i nakon završetkaDomovinskog rata, Hrvatska danas spada u zemlje koje su razmjerno manje ugrožene izvanrednimsituacijama od većine zemalja u svijetu. S obzirom na aktualnu poličku situaciju, opasnos od izvanrednihsituacija danas najvećim dijelom potječu od eventualnih incidentnih situacija uzrokovanihprirodnim pojavama, a i te su srećom razmjerno male.Najveća potencijalna opasnost za hrvatski turizam uzrokovana prirodnim razlozima odnosi se namogućnost razornog potresa. Naime, s izuzetkom Slavonije, cijela Hrvatska se nalazi u izrazitotrusnoj zoni, s me da su najugroženiji dijelovi upravo prostori na kojima je turisčko privređivanjenajrazvijenije (Istra, Zagreb te cijela makroregija Južni Jadran 52 ). Istodobno, zbog brojnih potresa u51 Prema dostupnim podacima iz publikacije “Dobra klima za promjene, Izvješće o društvenom razvoju – Hrvatska 2008“, UNDPZagreb 2009, do 2100. godine prosječna razina mora u Hrvatskoj bi se trebala poveća između 9 i 88 cenmetara.52 Kao prostori najizloženiji opasnosma od potresa u cijeloj Hrvatskoj isču se turisčki najrazvijeniji dijelovi Dalmacije – Makarskoi Dubrovačko primorje. Zadnji razorni potres jačine 7-8 stupnjeva Merkalijeve ljestvice bio je 1996. godine s epicentrom u Stonu.5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA27