behar 97 - BOSNA MUSLIM - MEDIA

vbnmgz.hr
  • No tags were found...

behar 97 - BOSNA MUSLIM - MEDIA

EROTIKA NEUTA@ENE LJUBAVNE ^E@NJEPapa rodom iz BiH. Sefardske pri~e, objavljene u ovom izboru,pojedina~no su izlazile u sarajevskim Danima, u redovnoj dvonedeljnojrubrici Sa zida pla~a, tokom 1998. i 1999. godine.Rije~ je o pri~ama iz starine, koje je autor bri`ljivo sakupljao ireinterpretirao. Budu}i da je rije~ o jednom nadasve zanimljivomkulturnom naslje|u, naime, sefardski jevreji su nakonprogona iz [panjolske svoje uto~i{te na{li u BiH, posve jelogi~no da i ove pri~e na|u svoje mjesto u naljep{im orijentalnimpri~ama - jer, iako pisane od suvremenog autora, obilujutoplim, slikovitim i pou~nim tradicijskim predlo{cima kojesvoje upori{te nalaze u judaizmu i sefardskoj kulturi u BiH.Bo{nja~ke pri~e, odnosno bosanske, koje se nalaze na kraju izbora,proizi{le su iz bogate orijentalne kulture te su autenti~niprikaz jedne stare i iz dana{nje perspektive neponovljive Bosne.Posebno raduje {to je svoje mjesto na{la i pri~a Bajram EdhemaMulabdi}a, jednog od utemeljitelja prvog Behara koji je izlaziopo~etkom pro{log stolje}a. Njegove pri~e ~uvaju toplu atmosferuharmoni~nijeg svijeta zasnovanog na tradicionalnim vrijednostima.U pri~i Bajram, nesre}a koja se nadvila nad glavne junakerasplinjuje se posredstvom moralne principijelnosti i vjerskihuvjerenja. Pri~a ]amila Sijari}a Hasan, sin Huseinov donosi namsugestivnu snagu pri~anja i ~ovjekove potrebe za pri~anjem pri~akoja na koncu postaje uvjerljivija od same svakodnevice. Upravo}e ova pri~a biti paradigmati~na za ~itav izbor kojega donosi ovajbroj Behara - upravo zbog prepoznatljive poetike govora kojimse, ba{ kao i u simbolici Tisu}u i jedne no}i, odga|a ponekadnepodno{ljivo suo~avanje sa stvarno{}u tj. odga|a se svijest oneminovnoj prolaznosti `ivota. Jedna od najljep{ih bo{nja~kihpripovijetki je Sevdalijina ljubav, autora Hamze Hume. Osim {tonam ta pri~a naprosto uprizoruje zavodljivu poeti~nost ljeta uHercegovini, na trenutke autor uspijeva u ~itatelja probuditi i~ulo mirisa - dakle, jedan sasvim sugestivno olfaktivni pripovjeda~kipostupak. Posvema ovu pri~u karakterizira zavodljivasnaga a{ikovanja koja snagu crpi iz bogate tradicije bosanskihsevdalinki. Za razliku od fatalnih ljubavi iz starijih orijentalnihpri~a - ovdje se osje}a i nostalgi~ni pjev neuta`ene ljubavne ~e`njejednog bo{nja~kog a{iklije (bekrije) i njegove drage.Isku{enja koja glavni junak mora savladati da bi do{ao do svojeizabranice, i da bi ona na{la njega, jedva da su minula, a ve}nova ~ekaju. U orijentalnim pri~ama koje donosi Behar nijesamo rije~ o nadila`enju prepreka koje postavljaju neprijateljskesile, savladavanju opasnosti, probijanju velova tajni, koji su sepostavili izme|u ljubavnika, jer, javljaju se razne dru{tvene iporodi~ne te{ko}e te uvjetovanosti. Eroti~no je dano tek unaslutu i budi radoznalost u ~itatelja tj. nema eksplicitnog opisivanjaintimnog susreta i ~ulni dodir je prepu{ten ma{ti ~itatelja.Tuma~i ovih pri~a su s pravom postavili zabranu za ~itateljada ulazi u prostor intime dvoje ljubavnika i takvo tuma~enje jepotpuno ispravno i - ima li intimnijeg mjesta od odaje u kojemse vr{i magijski ~in ljubavi. Tu je i razlika izme|u orijentalnihopisa ljubavi i onih suvremenih zapadnja~kih prikaza gdje jeerotika svedena na gimnastiku, potpuno razgoli}avanje i razotkrivanje.Treba re}i da je u ovim pri~ama erotiziran i pejza`, tese sjedinjenje ~ovjeka i prirode uobli~uje u neku vrstu tajanstvenoggovora o jedinstvu svega stvorenog. Ono {to je skriveno,upravo je najprivla~nije i gura ~ovjeka da krene u pustolovinu- kroz do`ivljaj ma{te u potragu za saznanjem, a kasnijega, upravo zbog pretpostavke da je intima posve}en prostor,sprje~ava da dospije do stvarnosti.Kada bi ove pri~e otkrile svoje tajne postale bi tek goli diosvakodnevnog, takva vrsta radoznalosti i nametljivosti uni{tila bi~udesnu ali nevi~nu eroti~nost ovih pri~a. Ve} od prvog trenutakaljubavnici su jedno drugome rekli sve {to je bitno, a neposredni,istinski dodir je uspostavljen pogledima i tajanstvenim spajanjemruku. Razumije se i neophodno je da, `ena u orijentalnimpri~ama, pokrivena mahramom i fered`om, ~ije su o~i o~aravaju}e,na koncu, svome dragome otkrije lice. @ena, do tada apstraktnisimbol `elje, tim pokretom otkrivanja punim povjerenja,kao izrazom pristanka i popu{tanja, pretvara se u jedinstvenu`enu, onu koju ni jedna druga ne mo`e zamijeniti. Isti principotkrivamo i u opisima prirode. Ovdje je rije~ o fatalnim ljubavima,koje se ostvaruju ve} u prvim susretima. Ljubavnici se odmahprepoznaju kao su|eni jedno drugome. Planula je strast, po svojoj`estini usporediva s udarom groma. I tada po~inju pri~e oljubavnim ~udima, jer tuma~i ovih pri~a ne smiju dopustiti darazum ubaci zloslutnu sumnju. Ljubavnici strepe da }e biti `rtveneke opsjene i nisu im dovoljni tek o~iti dokazi, oni su u stalnojpotrazi za neobi~nim doga|ajima koji }e u~vrstiti njihovaljubavni~ka uvjerenja. U prvim trenutcima svog strasnog i sudbonosnogsusreta, oba ljubavnika `ive u takvom stanju osje}ajnenapetosti da nema `elje koju izra`avaju, a da je odmah doga|ajine ispune preko svakog o~ekivanja. Rekli bismo da sru{eni zidnije imao vremena da se ponovo podigne i da se veza me|uljubavnicima ne prekida ni kada su razdvojeni jedno od drugog.Dolazi do posvema neobi~nog suu~esni{tva izme|u potrebe srca,razvoja doga|aja i prirodnih zakona za koje po~esto pogre{nomislimo da su mehani~ki (bez upletanja Vi{e sile), ravnodu{ni ibezimeni. Naravno, to nije i ne}e biti tako.O~ito je da interes za Orijentom itekako postoji, odnedavnopoja~an raznim turskim sapunicama koje su preplavile hrvatsketelevizije, ali je jednako zbunjuju}e da je zaista mali broj recentnihprijevoda. To je prije svega nasu{na potreba tr`i{ta, jer, izponude onoga {to zovemo najljep{e pri~e ili bajke za djecuodavno se ponavlja jedna te ista izdava~ka matrica. Upravo zatosu prijevodi orijentalnih pri~a (s arapskog i perzijskog) BesimaKorkuta, Alije Bejti}a i [a}ira Sikiri}a, ura|eni polovinom pro{logstolje}a, zanimljivi i kao reizdanja potrebna tr`i{tu. Treba spomenutii prijevode koje su uradili srpski prevodioci, poput onoguvr{tenog u ovaj broj prevoditeljice s ruskog Milene Magli} Jovanovi}(afganistanske pri~e). Me|utim, prijevodi s ruskog nasrpski pate od vi{ka nepoznavanja obi~ajnosti i vjerske specifi~nostiorijentalnih kultura. Mogli bi re}i da je posrijedi i nerazumijevanjekulture ali i mo`ebitno krivo tuma~enje kulturolo{kihznakova. Razumijevanje teksta uvelike se razlikuje u onih prevoditeljakoji su sami ba{tinici orijentalnih kultura i prevodedirektno s izvornika. Gre{ke tada ne postoje ili su minimalne (onestilske i leksi~ke) te se ne mo`e dogoditi da, iako nenamjerno,neka autenti~na i napredna kultura do`ivi svoje kvalitativno srozavanjei krivo tuma~enje. U tom smislu uredni{tvo je interveniralou prijevod afganistanskih pri~a i u~inilo znatne redaktorskepromijene, koje nisu promijenile smisao u prijevodu, ali su ga,vjerujemo, koliko-toliko pribli`ile izvorniku.BEHAR 975

More magazines by this user
Similar magazines