MEDICINSKI GLASNIK

ISPITANICI I METODE
Istraživanje je provedeno na slučajnom
uzorku od 66 ispitanika medicinskih radnika
(liječnici, medicinske sestre i tehničari) Hrvatske
bolnice ‘’Dr. fra Mato Nikolić’’ u Novoj Bili,
metodom ankete. Anketni listić sadržavao je podatke
o pušenju, pušačkom stažu, godinama starosti
i spolu, te Fagerstromov modificirani upitnik
za procjenu nikotinske ovisnosti (10).
Modificirani Fagerstromov upitnik (Slika 1)
sastojao se od osam pitanja. Odgovori na pitanja
bodovali su se od 0-3 boda, a zbrajanjem je dobiven
skor nikotinske ovisnosti (raspon od 2 do
15 bodova). Skor od 2-6 bodova označavao je
nisku do umjereno tešku nikotinsku ovisnost, a
skor od 7 i više bodova označavao je teški stupanj
nikotinske ovisnosti po Fagerstromu.
REZULTATI
Od ukupno 66 ispitanika, 36 (54,5%) je bilo
ženskog, a 30 (45,5%) muškog spola. Prosječna
starosna dob ispitanika iznosila je 30,34 ± 15,24
godina. Ispitanika pušača bilo je 37 (56,1%),
a nepušača 29 (43,9%) (Tablica 1). Nije nađena
statistički značajna razlika u spolnoj distribuciji ispitanika
pušača i nepušača (p > 0,05, odnosno p >
0,01). Prosječna starosna dob ispitanika pušača iznosila
je 32,05 ± 14,14 godina, a nepušača 28,17 ±
16,23 godina. Nije nađena statistički značajna razlika
u starosnoj dobi ove dvije grupe (p > 0,05).
Prosječan pušački staž iznosio je 13,16 ±
9,82 godine (raspon 1-34). U Tablici 2 prikazana
je raspodjela ispitanika prema broju dnevno
ispušenih cigareta (uglavnom niskog sadržaja
nikotina). Većina ispitanika pušača više je pušila
u popodnevnim satima (24, 64,9%).
Prosječna vrijednost skora nikotinske ovisnosti
iznosila je 8,08 ± 2,00 (raspon 3-12). Nije nađena
Muškarci (%) Žene (%) Ukupno (%)
Pušači 18 (27,3%) 19 (28,8%) 37 (56,1%)
Nepušači 12 (18,2%) 17 (25,7%) 29 (43,9%)
Ukupno 30 (45,5%) 36 (54,5%) 66 (100%)
Martinović et al Učestalost pušenja i nikotinska ovisnost
statistički značajna razlika u prosječnoj vrijednosti
nikotinskog skora između ispitanika pušača
muškog i ženskog spola (p > 0,05). Visok stupanj
nikotinske ovisnosti nađen je kod 32 (48,5%) ispitanika,
dok je pet (7,6%) ispitanika imalo nisku do
umjerenu vrijednost nikotinske ovisnosti.
Analizom međusobne povezanosti visine skora
nikotinske ovisnosti i dužine pušačkog staža,
te broja dnevno popušenih cigareta, utvrđena je
pozitivna linearna povezanost ovih varijabla.
Vrijednost koeficijenta korelacije između dužine
pušačkog staža i skora nikotinske ovisnosti pokazivala
je neznatnu povezanost između ovih dviju
varijabla (r = 0,117; 95% CI = -0,2152-0,4249;
p = 0,4903), a u obje varijable ustanovljeni su
zajednički činioci (1,36%) (R 2 = 0,0136). Nađena
je statistički značajna korelacija između broja
dnevno popušenih cigareta i visine skora nikotinske
ovisnosti (r = 0,594; 95% CI = 0,3350-0,7701;
p < 0,0001). U obje varijable ustanovljeno je
35,3% zajedničkih činilaca (R 2 = 0,3534).
DISKUSIJA
Učestalost pušenja duhana u općoj populaciji
u Bosni i Hercegovini izrazito je visoka.
Neposredno nakon završetka rata svakodnevno
je pušilo oko 48% odraslih osoba, dok je, prema
podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz
2006. godine, ta brojka bila osjetno niža, te je, u
populaciji odraslih osoba, u dobi između 25. i 64.
godine, iznosila 37,6% (11, 12). Drugim riječima,
u Bosni i Hercegovini proširenost navike pušenja
među najvećim je u državama Balkana (32,4%) i
EU (29,3%) (11).
Slična ‘’epidemiološka situacija’’ utvrđena
je i u populaciji medicinskih radnika. Prema podacima
iz dostupne literature, učestalost navike
pušenja u ovoj populaciji u Bosni i Hercegovini
iznosi oko 48% (9, 13). U 1996. godini, prema
Tablica 1. Spolna distribucija i distribucija navike pušenja
Tablica 2. Ispitanici pušači prema broju dnevno popušenih
cigareta
ispitanika Broj dnevno popušenih cigareta Ispitanici pušači (%)
1 – 10 5 (13,5%)
11 – 20 22 (59,5%)
21 – 30 9 (24,3%)
31 i više 1 (2,7%)
213