MEDICINSKI GLASNIK

More documents

Recommendations

Info

214 Medicinski Glasnik, Volumen 6, Number 2, August 2009 podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Bosni i Hercegovini svakodnevno je pušilo 55% liječnika i 50% liječnica (14). Zastupljenost navike pušenja bila je najveća kod medicinskih sestara i tehničara (58%) i liječnika opće prakse (oko 48%), dok je istu naviku imalo oko 43% liječnika specijalista (9). U usporedbi sa drugim državama Europe, učestalost navike pušenja od 48%, među medicinskim radnicima u Bosni i Hercegovini, ekstremno je visoka. Prema podacima iz literature, slična ili veća učestalost navike pušenja kod medicinskih radnika, zabilježena je u Grčkoj (39%), Rumuniji (42,3%) i Turskoj (oko 52%), dok je u većini država EU učestalost navike pušenja ispod 25%, s tendencijom stalnog opadanja (15, 16, 17). Izrazito niska učestalost ove navike dokumentirana je kod medicinskih radnika u SAD-u (2%), Australiji (3%) i Engleskoj (3%) (18). Učestalost pušenja kod naših ispitanika bila je 56,1% i veća je nego u općoj populaciji, i to većinom kod zdravstvenih radnika ženskog spola (54,5%), što je osobito zabrinjavajuće. Znanstvena istraživanja dokazala su negativan utjecaj pušenja na reproduktivno zdravlje žena, odnosno povećavanje rizika od neplodnosti, ekstrauterine trudnoće, spontanog pobačaja, prijevremenog poroda i menstrualnih poremećaja (7, 19, 20). Udisanje duhanskog dima kod dojenčadi i male djece dovodi do učestalije pojave različitih bolesti dišnog sustava i oštećenja plućne funkcije, a i sindrom iznenadne smrti dojenčeta učestaliji je kod dojenčadi koja su bila izložena duhanskom dimu (20, 21). Više je mogućih uzroka visoke učestalosti pušenja kod naših ispitanika. Jedan od najvažnijih jeste najvjerojatnije nedavno okončani ratni sukob u BiH i veliko breme odgovornosti pred zdravstvenim radnicima za život i zdravlje njegovih sudionika. Ovakvo razmišljanje potkrijepljuju demografski podaci naših ispitanika i podaci iz literature (9, 22). Drugi, ne manje važan uzrok, jeste općekulturalno prihvaćanje i odobravanje pušenja duhana kao društveno prihvatljive navike, kako u općoj populaciji, tako i u populaciji zdravstvenih radnika. Štoviše, zdravstveni radnici, posebice liječnici, predstavljaju jednu od društveno utjecajnih grupa kojoj je pušenje prihvatljiva navika u različitim socijalnim okolnostima kao što su stresne situacije na poslu i profesionalnom usavršavanju (9, 22). Treći uzrok leži u činjenici da, nažalost, ne mali broj zdravstvenih radnika još uvijek pušenje ne prihvaća kao bolest ovisnosti, te da ona, kao takva, zahtijeva i adekvatno liječenje, a ne samo mjere suzbijanja i sprječavanja. Ovakvo razmišljanje podupire i srednja vrijednost Fagerstrom nikotinskog skora, koja se, kod naših ispitanika, nalazila u rasponu vrlo visoke nikotinske ovisnosti. Od ukupnog broja pušača u ovom istraživanju, 86,5% odgovorili su da uvijek inhaliraju dim iz cigarete, a 84% da dnevno popuše 11-30 cigareta, uglavnom niskog (0,9 mg) sadržaja nikotina, što odgovara prosječnoj dnevnoj dozi od oko 18,5 mg nikotina (raspon 10-27 mg). Potrebnu dozu nikotina pušači mogu regulirati brojem dnevno popušenih cigareta, te brojem i dubinom inhalacija dima iz cigarete (7). Štetni učinci duhanskog dima rastu s dozom izloženosti. Zbog tih različitosti i stupanj nikotinske ovisnosti uveliko varira (7, 20). Sa povećanjem broja dnevno popušenih cigareta učestalije se javljaju i simptomi nikotinske ovisnosti, te raste vrijednost skora nikotinske ovisnosti što upućuje na njihovu pozitivnu linearnu povezanost (7, 8, 20, 23). I dobivena vrijednost koeficijenta korelacije, u našem istraživanju, pokazala je da postoji stvarna, statistički značajna povezanost između visine skora nikotinske ovisnosti i broja dnevno popušenih cigareta (p < 0,001). U obje varijable ustanovljeno je približno 35,3% zajedničkih čimbenika, što upućuje na zaključak o postojanju puno većeg broja čimbenika koji utiču na stupanj nikotinske ovisnosti kod medicinskih radnika. Možemo samo pretpostaviti da veliki udio čine psihološki i društveni čimbenici (7, 22). Vrijednost koeficijenta međusobne povezanosti skora nikotinske ovisnosti i dužine pušačkog staža pokazala je neznatnu povezanost ovih dvaju varijabla, uz približan udio zajedničkih čimbenika od 1,36%. Mnogi čimbenici određuju razlike i učinke pušenja među pušačima pojedinačno (8, 24). Jedan od njih jeste i dužina pušačkog staža, čiji se učinci izražavaju
kroz rizike nastanka i pojave različitih oboljenja, kvalitetu i dužinu života pušača, što je u literaturi dobro dokumentirano (25, 26). Usprkos tome, učestalost navike pušenja među zdravstvenim radnicima u mnogim državama Europe i svijeta i dalje je visoka. Danas postoji široko prihvaćen konsenzus o implementaciji strategije o prevenciji i suzbijanju pušenja (7, 8). Uloga medicinskih radnika u implementaciji ove strategije jeste od esencijalne važnosti. Jasno je da visoka učestalost navike pušenja među zdravstvenim radnicima može povećati neodlučnost i skepticizam prema prestanku pušenja i liječenju nikotinske ovisnosti kod njihovih pacijenata. To potvrđuju i podaci iz literature koji pokazuju da liječnici imaju bolje rezultate u uvjeravanju svojih pacijenata na prestanak pušenja, ako i oni sami nisu pušači (18). Osim izravnog utjecaja na prestanak pušenja među pacijentima, medicinski radnici svojim učešćem u kreiranju socijalne politike usmjerene na sprječavanje i suzbijanje pušenja, mogu imati značajan utjecaj na smanjenje stope pušenja u općoj populaciji i smanjenju mogućnosti prinudne izloženosti duhanskom dimu (‘’pasivnom pušenju’’) kroz zakonsko osiguravanje radnih i javnih prostora bez duhanskog dima. ‘’Pasivno pušenje’’ još uvijek je široko rasprostranjen čimbenik rizika u EU. Meta analize provedene u EU i SAD-u potvrdile su povezanost ‘’pasivnog pušenja’’ sa rakom pluća odraslih i opstruktivnim plućnim bolestima kod djece (27). S druge strane, pušenje unutar bolničkih prostora nije rijetkost LITERATURA 1. 2. 3. 4. WHO. Tobacco or health: a global status report WHO. Geneva: WHO, 1997. http://www.who.org (24. 2. 2008.) WHO. Guidelines for controlling and monitoring the tobacco epidemic. Geneve: WHO, 1998. http://www.who.org (24. 2. 2008.) Doll R, Hill AB. A study of the aetiology of carcinoma of the lung. Br Med J 1952; 2:1271–86. Doll R, Hill AB. Lung cancer and other causes of death in relation to smoking: A second report on the mortality of British doctors. Br Med J 1956; 2:1071–81. Martinović et al Učestalost pušenja i nikotinska ovisnost i ima snažan negativan edukacijski učinak na pacijente. Prema podacima iz literature, oko 75% medicinskog osoblja, aktivnih pušača, puši izvan svog radnog prostora u bolnici, a samo oko trećine bolničkog medicinskog osoblja vjeruje da je politika ‘’bolnicâ bez pušenja’’ uopće provodiva (28). Prema našim podacima, više od trećine naših ispitanika (35,1%) više su pušili u prijepodnevnim satima, odnosno u vrijeme radnog vremena. Oko 14% ispitanika pušilo je i unutar prostora bolnice. Ova brojka je nešto manja od očekivane i rezultat je ranije uvedenih restrikcijskih mjera. U Bosni i Hercegovini tek se očekuje intenzivnija antipušačka kampanja, posebice na području zdravstvene prosvijećenosti i edukacije, te suzbijanju i zabrani pušenja u javnim i radnim prostorijama. Medicinski radnici bi svakako trebali imati vodeću ulogu u potpori takvoj socijalnoj politici, posebice u zdravstvenim ustanovama. Naravno, zbog visoke učestalosti navike pušenja i visokog stupnja nikotinske ovisnosti, i zdravstvene radnike trebalo bi uključiti u programe odvikavanja, a zatim dodatno educirati i uključiti u timove za pružanje savjetodavne i farmakološke pomoći u procesu odvikavanja. Kao i druge kronične bolesti, i nikotinska ovisnost zahtijeva različite modalitete tretmana, te neophodnu dodatnu edukaciju zdravstvenih radnika. ZAHVALE / IZJAVE Komercijalni ili potencijalni dvostruki interes ne postoji. 5. 6. 7. Doll R. Tobacco: a medical history. J Urban Health 1999; 76:289–313. European Commission. Tobacco or health in the EU: paste, present and future. 2004. Luxembourg, Office of Official publications of the European Communities, 2004. http://www.ec.europa.eu/ health/ph determinants/life style/Tobacco/Documents/tobacco fr.eu.pdf (26. 2. 2008.) NIDA Research report series: Tobacco addiction. U. S. Department of Health and Human Services. National Institute of Health, 2006. http://www. nida.nih.gov/PDF/RRTTobacco.pdf. (6. 4. 2008.) 215
Page 1 and 2:
MEDICINSKI GLASNIK Official publica
Page 3 and 4:
Medicinski Glasnik Official Publica
Page 5:
Case report Erratum 284 227 Influen
Page 8 and 9:
148 Medicinski Glasnik, Volumen 6,
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25: 164 Medicinski Glasnik, Volumen 6,
Page 26 and 27: 166 ORIGINAL ARTICLE Effect of inoc
Page 48 and 49: 188 ORIGINAL ARTICLE Evaluacija dij
Page 78 and 79: 218 ORIGINAL ARTICLE Smoking is the
Page 116 and 117: 256 ORIGINAL ARTICLE Oral health of
Page 124 and 125:
Page 126 and 127:
Page 128 and 129:
Page 130 and 131:
Page 132 and 133:
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143:
Page 144:
284 ERRATUM Quality of the cardiova
show all

MEDICINSKI GLASNIK

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?