You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Za pošumljavanje crvenim hrastom u Quebecu nema registriranih sjemenskih<br />
sastojina. Sjemenske zone su ograničene eko-regionalno, a u pojedinim zonama<br />
je slaba kvaliteta prirodnih sastojina. Stoga su osnovani testovi provenijencija<br />
i testovi potomstva radi identifikacije genetski superiornog materijala u svakoj<br />
zoni. Za duži program oplemenjivanja, osnovat će se populacija izabranih klonova,<br />
kojima će se gospodariti kao slobodno oprašenim sublinijama. Kriteriji selekcije<br />
su: pravnost, kvalitet furnira i pilanske oblovine, te karakteristike rasta. Reznicama<br />
će se razmnažati izabrani klonovi i potomstva, da bi se selekcionirani materijal<br />
koristio što prije za praktične potrebe.<br />
17. GROWTH TRENDS IN A WHITE OAK, QUERCUS ALBA, OPEN — POLLINA<br />
TED PROGENY TEST (Trendovi rasta bijelog hrasta Quercus alba, test potomstva<br />
dobivenog slobodnim oprašivanjem). Autor: S. E. SCHLARBAUM, Knoxville,<br />
Tennessee, SAD.<br />
Ponovljena je statistička analiza izmjera testa slobodno oprašenog potomstva<br />
Q. alba. Test je osnovan u zapadnom i istočnom dijelu doline Tennessee. Analiza<br />
najboljeg objektivnog linearnog predviđanja srednjih vrijednosti (BLUP) provedena<br />
je za visine 1969., 1974., 1978. i 1988,, a za promjere 1988. godine. Poredak<br />
srednjih vrijednosti za visine 1974. godine pokazuje geografski trend varijabilnosti<br />
visina. Potomstva iz zapadnog područja Tennesseeja rastu brže od onog iz istočnog.<br />
Taj se trend visinskog rasta nastavio 1988. Koeficijent korelacije za visine<br />
1969. nije visok u odnosu na visine 1988., dok je koeficijent korelacije visina iz<br />
1974. u odnosu na visine i promjere iz 1988. visok (0,79, odnosno 0,78).<br />
18. VARIATION IN 15 YEARS — OLD QUERCUS ROBUR L AND QUERCUS<br />
ALBA L. HEARTWOOD COLOR AND SPECIFIC GRAVITY (Varijabilnost boje srži<br />
i specifične težine drva u 15 godišnjoj sastojini Quercus robur i Q. alba). Autori:<br />
G. RINK i F. D. Mac BRIDE, Carbondale, Illinois, SAD.<br />
Sakupljeni su uzorci drva petnaestogodišnjih stabala iz testa potomstva Q.<br />
robur i Q alba radi preliminarnih proučavanja varijabilnosti boje srži i specifične<br />
težine. Prosječna specifična težina srži bila je veća od bijeli u obje vrste i to<br />
0,55 prema 0,51 u Q. robur, odnosno 0,57 prema 0,54 u Q. alba. Nasljednost specifične<br />
težine drva bijeli i srži je velika za obje vrste (h 2 >0,60). Boja srži bila<br />
je različitija unutar vrste nego između vrsta, ali se nije moglo ustanoviti da je boja<br />
srži genetski kontrolirana.<br />
Tijekom rada Simpozija formirano je 10 radnih grupa s oko 8 članova po<br />
grupi. Radne su grupe razmotrile četiri vrlo važne teme:<br />
1. Da li neke hrastove obrađivati kao vrste ili kao kompleks vrsta? Pod ovom<br />
je temom raspravljano pitanje, zapravo dilema: Što bi bilo da botaničari nisu<br />
razdvojili hrast kitnjak i lužnjak u dvije zasebne vrste? Kakav bi to značaj<br />
imalo za uzgoj, ekonomsku važnost ovih vrsta i metode istraživanja?<br />
2. Populaciona genetika i njena uloga u uzgoju hrastovih sastojina!<br />
3. Konzervacija genetskih resursa hrastova i potreba za zajedničkom strategijom<br />
njihovog očuvanja!<br />
4. Da li je oplemenjivanje hrastova uopće realan zadatak?<br />
Rasprava i zaključci po ovim temama biti će objavljeni u knjizi referata.<br />
215
Change language