Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

4. Trgovište Krapina 363,30 ha,
5. Privremena državna uprava ekspropropriiranih šuma za
objekt Kal«
269,12 ha.
Svega
2.911,06 ha.
Od prijeratnih gospodarskih osnova u Šumariji Krapina nalaze se osnove
Općine Krapina, Privremene državne uprave ekspropriiranih šuma,
Filipa Deutscha sinovi i Krapinske tvornice pokućstva.
ŠUMSKI POSJED TRGOVAŠTI KRAPINA
Mjesto Krapina bilo je do 1918. godine »slobodno i kraljevsko poveljno
trgovište« i kao takovome je kralj Ferdinand 1608. godine dodijelio šumski
posjed od 363,30 ha (627,38 kat. rali). Prema odredbi »Privremene naredbe
o upravi, gospodarenju i uživanju općinskih šuma u kraljevinama
Hrvatske i Slavonije« od 4. ožujka 1871. godine šumski posjed Trgovišta
Krapine obuhvaćen je jednim šumsko-upravnim kotarom — Šumarijom
Krapina osnovane 1872. godine. 2 Od tada do 1945. godine bile su izrađene
dvije gospodarske osnove, prva 1888. a druga 1930. godine.
Po gospodarskoj osnovi iz 1888. godine ukupna drvna masa iznosila je
50 668 m 3 odnosno po ha prosječno 148 m 3 ; za prvo desetgodište, 1888. — 1898,
uz 80-godišnju ophodnju određen je etat sa 16 342 m 3 na površini 41 ha ! ;
gojidbenom osnovom određena je sadnja hrastovog žira na površini 6,38 ha.
Kako je Zagorje vinorodni kraj, to je i potražnja vinogradskog kolja
bila velika. Stoga je zastupstvo Trgovišta Krapine na sjednici održanoj 5.
lipnja 1901. godine odlučilo osnovati bagremik s ophodnjom od četiri godine.
U tu svrhu namijenjena je površina od 6,86 ha (12 kat. rali) u šumskim
predjelima Jelovica — Vugrovo i Pod gorom. Površine su bile obrale slabom
sastojinom što svjedoči i posječena drvna masa prije sadnje od svega 310 m :; .
Sadnja je bila predviđena u roku od četiri godine s 9—13500 biljaka po ha
uz trošak 157 Kruna po ha. Na prijedlog kotarskog šumara Milana Ž i-
brata za podizanje bagremovog kolosjeka u predjelima Jelovica i Žutica
namjenjuje se daljnjih 7 ha. Žibrat je odredio osmogodišnju ophodnju s
8000 kolaca godišnje. Prodaja kolja obavljala se dražbom s iskliničnom (početnom)
cijenom 3 filira po kolcu.
Drugu osnovu izradio je inž. Rudolf Kolibaš 1930. godine. Po toj
osnovi drvna masa utvrđena je sa 72.588 m 3 ili 203 nr ha. Kolibaš je sastojine
svrstao u četiri gospodarske jedinice: I. bukove sastojine (91%) s primjesom
jele (9%) i oplodnom sječom u 80-godišnjoj ophodnji; II. gospodarska jedinica
obuhvaćala je sastojine bukve s hrastom kitnjakom (bjeloduhom po
Bertović-Lovriću) s primjesom jele u omjeru 92:8, oplodna sječa i 100-godišnja
ophodnja; u III. gospodarsku jedinicu svrstan je bagremov kolosjek
s ophodnjom od 4 godine, a u IV. pretežno hrastove sastojine sa cerom,
100-godišnjom ophodnjom i oplodinom sječom.
2 Današnja Šumarija nije nasljednica te Šumarije, jer je u međuvremenu od
1945. godine jedno vrijeme sa šumama Krapine gospodario Kotarski narodnooslobodilački
odbor Krapina.
3 Površina u gospodarskim osnovama do 1930. godine iskazane su u katastarskim
ralima (jutrima) koje su za ovaj prikaz preračunate u ha.
142