Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

Postoje ove muzejsko-galerijske jedinice:
— Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb,
— Gliptoteka, Zagreb,
— Kabinet grafike, Zagreb,
— Zbirka Baltazara Bogišića, Cavtat,
— Galerija Vanka, Korčula.
Akademija ima 27 objekata od kojih su 16 u Zagrebu a 11 izvan Zagreba.
Najvrednija je Strossmayerova galerija, otvorena 1884. godine. Danas njezin
umjetnički inventar iznosi 2.333 umjetnina.
Posebni oblik djelovanja Akademije odvija se u 6 Savjeta i to za naftu, pomorstvo,
promet, za zaštitu prirode, za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju
te za turizam.
Osim toga postoje 4 Centra koji okupljaju znanstvenike i stručnjake iz ovih
područja: kemija organskih spojeva, boksita, kristalografija i teorijska fizika.
U okviru stručnih službi postoje: Knjižnica, Arhiv i Orijentalna zbirka.
Novim Zakonom o Hrvatskoj Akademiji predviđena je reorganizacija spomenutih
jedinica.
Za šumarsku struku od posebnog su značenja: Knjižnica, Anali za šumarstvo,
Razred za prirodne znanosti, Arboretum Trsteno i indisciplinarni Zavod za znanstveni
rad u Vinkovcima. Taj je Zavod osnovan 1969. s prvenstvenom svrhom znanstvenih
istraživanja u šumarstvu i sličnim specijalnostima.
Tijekom svog 22-godišnjeg rada Zavod HAZU u Vinkovcima objavio je 10 knjiga
na 3.781 stranicu sa 134 znanstvena rada od kojih se polovica bavi šumarstvom.
Akademija je tijekom 125 godina razvijala vrlo veliku međunarodnu suradnju
s velikim brojem akademija u svijetu.
Djelovanje Akademije se najviše reflektira u njezinim edicijama različitih znanstvenih
područja. U tom smjeru Akademija je slijedila zamisao prvog njezinog
predsjednika F. Račkoga koji je rekao: »Naša je Akademija osnovana da najprije
hrvatskom narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest, pravo i književnost
domovine, njegove prirodne odnošaje«.
Od osnutka do kraja 1990. godine Akademije je objavila 3.064 svezaka, od kojih
valja istaknuti »Ljetopis« koji izlazi svake godine; u njemu se nalaze svi godišnji
izvještaji o radu u toku godine.
Danas Akademija ima jednog počasnog člana, 142 dopisna člana, 141 redovnog
člana i 91 člana suradnika.
U navedenim akademijinim edicijama spomenuti su također i članovi u razdoblju
od 1941—1945. (za vrijeme ondašnje Hrvatske Akademije) s njihovim djelovanjem.
Uz spomenute dvije akademijine edicije o 25-godišnjem radu treba istaknuti
i »Deklaraciju Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti« i nekoliko izjava kojima
se osuđuje oružani napad i agresija Jugoarmije na Republiku Hrvatsku.
Dušan Klepac,
redoviti član HAZU
184