Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ka dužih od 50 km u Hrvatskoj s kategorizacijom<br />
kvalitete njezinih voda, uzroci<br />
trovanja riba, godišnji gubici šuma na<br />
vaneuropskim kontinentima, itd., itd.<br />
Vrijedno je zabilježiti da je autor za<br />
svaki akronim dao njen puni tekst, kao<br />
npr.:<br />
OECD — Europska zajednica za ekonomiju<br />
i razvoj,<br />
IUNC •— Međunarodni savez za zaštitu<br />
prirode,<br />
WHO — Svjetska zdravstvena organizacija,<br />
ppb pars per billion tj. 10— !l , itd.<br />
Zaključimo, Dr. Rauš ovom knjigom<br />
nije zadovoljio samo svojoj profesorskoj<br />
dužnosti da studentima osigura podlogu<br />
za studij, nego pružio mogućnost u prvom<br />
redu i svim šumarima ali i ostalima<br />
da dobiju odgovor na pitanje čime se<br />
bavi zaštita prirode i zaštita čovjekova<br />
okoliša. Knjiga je napisana jednostavno<br />
i razumljivo, čak i onom čitatelju kojemu<br />
ta materija nije bliska.<br />
Oskar Piškorić<br />
Prof. dr. Branko Kraljić,<br />
dipl. inž. šum.:<br />
RAČUNANJE VRIJEDNOSTI<br />
ŠUMA I ŠUMSKA STATISTIKA —<br />
Kvintesencija, kritika i prijedlozi,<br />
vlastito izdanje, Zagreb 1991.,<br />
str. 1—10U<br />
Prije rata studenti šumarstva slušali<br />
su ekonomiku šumarstva jedino u obliku<br />
»Računanja vrijednosti šuma i šumska<br />
statika« i to u Zagrebu i u Zemunu.<br />
Prema tadašnjoj suvremenoj literaturi<br />
Njemačke i Austrije, godine 1922. objavio<br />
je svoj udžbenik prof. dr. Gjuro Nenadić.<br />
Na pragu ponovnog uvođenja tržišne<br />
privrede u nas, profesor Kraljić daje o<br />
toj knjizi kvintesenciju, kritiku i prijedloge,<br />
kako bi se vidjelo što bi se iz te<br />
discipline moglo u sadašnjim uvjetima<br />
uvažiti, a što treba korigirati odnosno<br />
odbaciti kao pogrešno.<br />
Knjiga sadrži pet originalnih radova<br />
autora s odnosnim literaturama i zaključcima.<br />
Bavi se šumarskoekonomičkim školama<br />
»šumske rente« i »čiste zemljišne<br />
rente« u šumskom gospodarenju (u značenju,<br />
prema današnjoj terminologiji —<br />
u šumskobiološkoj reprodukciji).<br />
Bit Kraljevićevih prigovora sastoji se<br />
u ovome:<br />
— Prema navedenim »školama«, raspodjela<br />
ukupnog oplođivanja sredstava<br />
uloženih u šumskobiološku reprodukciju<br />
želi se ostvariti s jedne strane na<br />
uzgajivača šumskih sastojina, a s<br />
druge strane na zemljo vlasnik a, i<br />
to putem jedinstvenog postotka (kamata,<br />
odnosno profita) na uložena novčana<br />
sredstva, odnosno na vrijednost korištenog<br />
zemljišta. Ako se pritom upotrijebi<br />
prosječni kamatnjak industrije, trgovine<br />
i si., može se dogoditi da za zemljovlasnika<br />
ne ostane nikakvo plođenje. Tada se<br />
upotrebljava niži, tzv. šumski kamatnjak,<br />
i to toliko niži da — »vuk ostane<br />
sit, a koza cijela«. To je nastojanje potpuno<br />
nepotrebno, jer su pri specifičnoj<br />
i dugotrajnoj šumskobiološkoj reprodukciji<br />
ionako uzgajivač šumskih sastojina<br />
i zemljovlasnik uvijek i svugdje jedna<br />
te ista osoba. (str. 69, toč. E/)<br />
— Stoga za apsolutno (golo) šumsko<br />
zemljište (koje prema Kraljiću nema vrijednosti<br />
ni cijene ni tražnje, niti se ikada<br />
daje uzgajatelju šumskih sastojina u zakup)<br />
nije nužno da uzgajivač šumskih<br />
sastojina nikome plaća zakupninu (čisti<br />
zemljišni prihod, odnosno preneseni objektivni<br />
ekstraprofit, odnosno šumskosastojinsku<br />
rentu, odnosno ekvivalent<br />
proizvodne prikladnosti zemljišta) — to<br />
više, što se do tog zemljišta u pravilu<br />
došlo nenovčanim načinom, znači bez i-<br />
kakva rada, a ne može se unovčiti prodajom<br />
(jer za nj nema tražnje) niti u-<br />
potrijebiti za neku drugu djelatnost (po-<br />
219
Change language