19.02.2014 Views

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

podzemne vode (aluvijalna staništa), iako je prisutan na pretežnom dijelu istraživanog<br />

područja. Intermedijarni tipovi su nađeni na intermedijarnim staništima,<br />

tj. na ocjeditim terenima s neutralnom reakcijom tla.<br />

4. Značaj genetike za praktično uzgajanje šuma. U zapadnom dijelu doline<br />

rijeke Loire kitnjak je dominantna vrsta, prisutna na tom području već 7—8.000<br />

godina. Prekriva oko 60% šumskog zemljišta, na površini oko 10.000 ha. Od kraja<br />

XVI. stoljeća ovim se šumama gospodari kao visokim jednodobnim sastojinama.<br />

Urod žira je vrlo dobar i čest, te se sastojine pomlađuju isključivo prirodnim<br />

putem. Ophodnja je oko 200 godina, te svaki dobni razred od 20 godina zaprema<br />

10" o površine. Svaki odjel je po mogućnosti homogen i jednodoban. Svaka sastojina<br />

prolazi kroz dva perioda:<br />

a) Pomladno razdoblje koje traje 8 do 20 godina, na početku kojega se u<br />

sastojini nalazi 70 do 140 starih stabala po hektaru, a na kraju je u cjelosti<br />

prekrivena pomlatkom.<br />

b) Razdoblje uređivanja i poboljšanja kvalitete se kreće do zrelosti i traje<br />

150 do 200 i više godina. Sukcesivnim proredama uzgajivač smanjuje broj stabala<br />

po jedinici površine, ostavljajući najbolje i najkvalitetnije.<br />

Uzgojni cilj je imati krajem ophodnje ograničeni broj stabala optimalne<br />

veličine i maksimalne vrijednosti. Tijekom ophodnog razdoblja, sastojinama se<br />

gospodari u tri faze. Prva je predkomercijalna, koja traje od prve do šezdesete<br />

godine. Osnovne mjere koje se poduzimaju teže očuvanju gustoće sastojine radi<br />

što bolje prirodne kompeticije stabala za svjetlom, vodom i hranjivima. Gospodari<br />

se drugim vrstama, kao što su breza i grab, i uklanja se hrastova stabla<br />

koja su s različitim nepoželjnim karakteristikama i deformiranim deblima. Redukcija<br />

je u ovoj fazi najznačajnija, jer od početno prisutnih 25 stabala, ostaje<br />

samo jedno. Druga faza gospodarenja obuhvaća tzv. komercijalno razdoblje, koje<br />

traje od šezdesete godine do početka oplodne sječe. Ovdje od 4 stabla prisutna<br />

početkom faze, ostaje na kraju jedno. Selekciju provodi čovjek u pozitivnom<br />

smislu, vodeći računa od samog početka o »stablima kandidatima«, koja će ostati<br />

za treću fazu, tj. pomladno razdoblje. Ovakav tretman, zasnovan na poželjnoj<br />

fenotipskoj selekciji, može vremenom dovesti do smanjenja (osiromašenja) genetske<br />

osnove sastojina. S druge strane, u negospodarenim sastojinama, stabla<br />

su neprestano izložena djelovanju nepoželjnih gena. Između ove dvije krajnosti<br />

mora se u gospodarskim mjerama nalaziti prisutna briga o mogućoj redukciji<br />

genetske osnove, kao i o genetskim parametrima pojedinih svojstava (nasljednost<br />

i genetska korelacija), o mogućnostima rasprostiranja polena i žira.<br />

217

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!