Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ka, koji se počeše povlačiti na istok od konca XVII. stoljeća, Vojna krajina<br />
održala se i poslije te opasnosti.<br />
Značajniju reorganizaciju Vojne krajine provodi carica Marija T e-<br />
rezija tek sredinom XVIII. stoljeća. Rješenjem od 6. lipnja 1871. godine<br />
uvedena je u krajiško područje građanska uprava, a razvojačenje Vojne krajine<br />
proglašeno je 1873. godine, ali tek 1. siječnja 1882. godine Vojna krajina,<br />
koja je stoljećima bila strano tijelo u biću hrvatskoga naroda, bila je ukinuta.<br />
Bitno su različiti odnosi u krajiškom i građanskom dijelu Hrvatske. Uki.<br />
danje kmetstva 1848. godine i kasniji zakonski propisi uvjetuju raspadanje<br />
obiteljskih zadruga. No time ne prestaje opstojanje začahurenosti podaničkih<br />
odnosa vlastelina prema kmetu. »Žalosno je upravo s narodnog i ekonomskog<br />
gledišta, što se veći dio vlastelinskog posjeda nalazio u rukama tuđinaca, koji<br />
ni po krvi ni po jeziku ni po osjećajima nisu imali ništa zajedničkog sa životom<br />
hrvatskog naroda i njegovom tisućljetnom kulturom ... Predstavnici te<br />
aristokracije nisu znali, a ni mogli, a možda ni htjeli, srasti u XIX. stoljeću<br />
s novim idejama svoga naroda. Val jačega ekonomskog i socijalnog života izbacio<br />
ih je kao nesposobne s putova narodnog progresa« (I v š i ć, 1936).<br />
U zavisnosti od različitog položaja seljaka na području Provincijala (banski<br />
dio Hrvatske i Slavonije) i Vojne krajine, na različite su načine postale<br />
i razvijale se i zemljišne zajednice.<br />
U Provincijalu zemljišne zajednice nastale su od površina šuma i pašnjaka<br />
koje su bile od vlastelinskih posjeda odvojene bivšim kmetovima pojedinog<br />
vlastelina u ime otkupa prava dotadanjih služnosti drvarenja i pašarenja.<br />
U krajiškoj Hrvatskoj nema vlastele, seljaci su izravno potčinjeni državnoj<br />
vlasti, a sva zemlja koju uživaju je državna tu su zemljišne zajednice nastale<br />
iz pašnjaka a katkad i pošumljenih pašnjaka koji su pripadali bivšim<br />
krajiškim mjesnim općinama.<br />
Osim tih zemljišnih zajednica bile su u bivšem provincijalu, mada malobrojne,<br />
i zemljišne zajednice koje su nastale prije ukinuća kmetstva i koje<br />
su živjele po pravnim uredbama donesenim prije 1848. godine.<br />
Porijeklo zemljišnih zajednica leži u nekadašnjim seoskim općinama,<br />
koje su na području Provincijala bile uglavnom urbarske općine, a u mnogo<br />
manjem broju povlaštene ili plemićke općine, dok su u Krajini to bile krajiške<br />
mjesne općine. Zajedničko uživanje svih nekretnina, koje je započeto<br />
u seoskim općinama, nastavljeno je u zemljišnim zajednicama, a prema statusu<br />
općine iz koje se je zemljišna zajednica razvila imamo tri vrste zemljišnih<br />
zajednica:<br />
1. Zemljišne zajednice nastale segregacijom iz vlastelinskih šuma i pašnjaka,<br />
2. Krajiške zemljišne zajednice i<br />
3. Zemljišne zajednice koje su nastale prije razrješenja feudalnih odnosa.<br />
Najbrojnije su zemljišne zajednice nastale segregacijom i krajiške zemljišne<br />
zajednice, dok su najmanje zastupljene zemljišne zajednice nastale u<br />
Provincijalu prije razješenja feudalnih odnosa.<br />
132
Change language