Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

stvenoistraživački rad se obavlja u 5 centara (Nancy, Orleans, Bordeaux, Avignon,
Antilles — Guiana). Intenzitet radova može se ocijeniti na temelju podatka da
npr. samo površine eksperimenata iz oplemenjivanja drveća iznose oko 2.000 ha,
s oko 2 milijuna individualno tretiranih stabala. Godišnji proračun iznosi oko
8 milijuna FRF, s dodatnim prihodima iz direktnih ugovora.
Hrastove šume predstavljaju najvažnije prirodno bogatstvo Francuske. Šume
u Francuskoj zauzimaju površinu od 13,3 milijuna hektara, od čega na šume hrasta
otpada 5,5 milijuna hektara, što čini oko 40% ukupnih šumskih površina Francuska,
odnosno 60°',, od površina na kojoj su listopadne šume. Ukupna drvna
masa hrasta se procjenjuje na 496 milijuna m 3 , što čini 29% od ukupne drvne
zalihe Francuske. Francuska je prva zemlja Europe u proizvodnji hrastova drva,
a druga na svijetu. Glavne su vrste hrast lužnjak i hrast kitnjak. U ekonomskom
ppgledu prihodi, koji se ostvaruju samo s lužnjakom i kitnjakom, čine više od
1/3 ukupnih prihoda od sveukupne proizvodnje drveta u Francuskoj. Ove dvije
vrste hrastova zauzimaju 31% produktivne šumske površine, odnosno 75% svih
hrastovih šuma, te daju 88% drvne mase od mase koju proizvode svi hrastovi.
Osim ove dvije vrste u Francuskoj se nalaze još mediteranski hrastovi, medunac
i neki introducirani od kojih je najzastupljeniji crveni hrast. Neke sastojine (uglavnom
u privatnom posjedu) uzgajaju se kao panjače, a pretežan dio je visokog
uzgojnog oblika s ophodnjom za kitnjak između 180 i 220 godina, za koje vrijeme
se postižu dimenzije stabala od oko 60 cm u prsnom promjeru. Za iste dimenzije
lužnjaka ophodnja je nešto kraća, a radom na poboljšanju uzgojnih zahvata se
očekuje skraćivanje ophodnje kod lužnjaka na 100 do 110 godina, uz dimenzije
stabala od oko 70 cm. Ophodnjom kitnjaka od 200 do 220 godina se namjerava
postići (uz poboljšanje uzgojnih zahvata) dimenzije stabala od 70 do 80 cm.
Rad simpozija
Na simpoziju je sudjelovalo 93 učesnika iz 22 zemlje, Europe, SAD, Kanade
i Azije, od čega i 2 iz Republike Hrvatske. Podneseno je 8 pozivnih referata, od
10 prijavljenih, 58 priloženih referata i 13 postera. Rad simpozija se odvijao u
jednoj plenarnoj i 5 tematskih sekcija, i to:
— Sekcija 1: Filogenija, taksonomija i meduvrsna varijabilnost
— Sekcija 2: Hibridizacija i generativna reprodukcija
— Sekcija 3: Unutarvrsna varijabilnost
— Sekcija 4: Vegetativno razmnožavanje i metode uzgajanja
— Sekcija 5: Oplemenjivanje hrastova
Plenarna sjednica
Simpozij je započeo plenarnom sjednicom 2. rujna 1991. godine. Otvorio ga
je i pozdravio gospodin J. FLIES, EEC, Brussels, Belgija, kao i gospodin J. F.
LACAZE, INRA, Orleans, Francuska. Moderatori sjednice bili su Valeriu ENESCU,
Bukurešt, Rumunjska i Michel ARBEZ, INRA, Francuska.
Naslovi i kratki sadržaj pozivnih referata dati su uz neznatna skraćenja u
slobodnom prijevodu:
1. EVOLUTION, PHYLOGENY AND FOSSIL HISTORY OF QUERCUS (Evolucija,
filogenija i fosilna povijest roda Quercus). Autor: K. C. NIXON, L. H. Bailey Hortorium,
Cornel University, Ithaca, New York, SAD.
199