Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

More documents

Recommendations

Info

Terenska ekskurzija Terenska ekskurzija je održana trećeg dana rada Simpozija (4. rujna 1991), na području južnog i sjevernog dijela doline rijeke Loire. Tom su prilikom pokazane prirodne sastojine i kulture različitih vrsta domaćih (Q.
podzemne vode (aluvijalna staništa), iako je prisutan na pretežnom dijelu istraživanog područja. Intermedijarni tipovi su nađeni na intermedijarnim staništima, tj. na ocjeditim terenima s neutralnom reakcijom tla. 4. Značaj genetike za praktično uzgajanje šuma. U zapadnom dijelu doline rijeke Loire kitnjak je dominantna vrsta, prisutna na tom području već 7—8.000 godina. Prekriva oko 60% šumskog zemljišta, na površini oko 10.000 ha. Od kraja XVI. stoljeća ovim se šumama gospodari kao visokim jednodobnim sastojinama. Urod žira je vrlo dobar i čest, te se sastojine pomlađuju isključivo prirodnim putem. Ophodnja je oko 200 godina, te svaki dobni razred od 20 godina zaprema 10" o površine. Svaki odjel je po mogućnosti homogen i jednodoban. Svaka sastojina prolazi kroz dva perioda: a) Pomladno razdoblje koje traje 8 do 20 godina, na početku kojega se u sastojini nalazi 70 do 140 starih stabala po hektaru, a na kraju je u cjelosti prekrivena pomlatkom. b) Razdoblje uređivanja i poboljšanja kvalitete se kreće do zrelosti i traje 150 do 200 i više godina. Sukcesivnim proredama uzgajivač smanjuje broj stabala po jedinici površine, ostavljajući najbolje i najkvalitetnije. Uzgojni cilj je imati krajem ophodnje ograničeni broj stabala optimalne veličine i maksimalne vrijednosti. Tijekom ophodnog razdoblja, sastojinama se gospodari u tri faze. Prva je predkomercijalna, koja traje od prve do šezdesete godine. Osnovne mjere koje se poduzimaju teže očuvanju gustoće sastojine radi što bolje prirodne kompeticije stabala za svjetlom, vodom i hranjivima. Gospodari se drugim vrstama, kao što su breza i grab, i uklanja se hrastova stabla koja su s različitim nepoželjnim karakteristikama i deformiranim deblima. Redukcija je u ovoj fazi najznačajnija, jer od početno prisutnih 25 stabala, ostaje samo jedno. Druga faza gospodarenja obuhvaća tzv. komercijalno razdoblje, koje traje od šezdesete godine do početka oplodne sječe. Ovdje od 4 stabla prisutna početkom faze, ostaje na kraju jedno. Selekciju provodi čovjek u pozitivnom smislu, vodeći računa od samog početka o »stablima kandidatima«, koja će ostati za treću fazu, tj. pomladno razdoblje. Ovakav tretman, zasnovan na poželjnoj fenotipskoj selekciji, može vremenom dovesti do smanjenja (osiromašenja) genetske osnove sastojina. S druge strane, u negospodarenim sastojinama, stabla su neprestano izložena djelovanju nepoželjnih gena. Između ove dvije krajnosti mora se u gospodarskim mjerama nalaziti prisutna briga o mogućoj redukciji genetske osnove, kao i o genetskim parametrima pojedinih svojstava (nasljednost i genetska korelacija), o mogućnostima rasprostiranja polena i žira. 217
Page 1 and 2:
Poštarina plaćena u gotovom UDC 6
Page 3 and 4:
UDC 630* (05): »54—02« (061.2)
Page 5 and 6:
SADR2AJ — CONTENTS IZVORNI ZNANST
Page 7 and 8:
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIG
Page 10 and 11:
Izvršeno je bušenje bukovih primj
Page 12 and 13:
Razdcbl ]S 1976 - 19 VI lcm ' V M 6
Page 14 and 15:
Razdoblje 1976 - 1966 Razdoblje 196
Page 16 and 17:
IZVRŠNI ODBOR IUFRO-a U RAZDOBLJU
Page 18 and 19:
šumarske terminologije. Prije nego
Page 20 and 21:
n i n i (1991), prikazujući šumar
Page 22 and 23:
zajedno sa imisijama i ubrzati njih
Page 24 and 25:
LITERATURA A n dir o lie, M., 1986.
Page 26 and 27:
ka, koji se počeše povlačiti na
Page 28 and 29:
građanskog dijela Hrvatske i Slavo
Page 30 and 31:
stanoviti dio, ili da sve šume ost
Page 32 and 33:
nog seljaka, nego dio svojih potreb
Page 34 and 35:
ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE U PRVOM
Page 36 and 37:
4. Trgovište Krapina 363,30 ha, 5.
Page 38 and 39:
Propisi osnove: ophodnje 100 godina
Page 40 and 41:
Gospodarenje je propisano oplodnom
Page 42 and 43:
azred J H III IV V VI VII Svega Po
Page 44 and 45:
U NEKOLIKO REDAKA Prognoza za svjet
Page 46 and 47:
— ekološkoetička razina koja im
Page 48 and 49:
Šumarija Vrbovec GUBICI KOD SUŠEN
Page 50 and 51:
i prizemnog rašća), koje prema us
Page 52 and 53:
Poslije rasprave zaključeno 1. U s
Page 54 and 55:
uz neki referentni podatak s točke
Page 56 and 57:
tgß — tga uz postojanje četiri
Page 58 and 59:
Time se operativna zona mjerenja sv
Page 60 and 61: a >u id ß o N M •c a ü id •c
Page 62 and 63: iti primorani uzimati uzorak s lini
Page 64 and 65: Kod simulacije mjerenja na horizont
Page 66 and 67: Navedeni rezultati istraživanja i
Page 68 and 69: IZ ŠUMARSKOG LISTA 1877. GODINE 0
Page 70 and 71: POSTUPAK RADA Ovaj jednostavan post
Page 72 and 73: koji će tu vizuru presjeći dolaze
Page 74 and 75: Possibility for Counting Game Head
Page 76 and 77: da se počne ostvarivati ideja o os
Page 78 and 79: Postoje ove muzejsko-galerijske jed
Page 80 and 81: — Razvoj iskorišćivanja šuma i
Page 82 and 83: — Oplemenjivanje ariša (P 4),
Page 84 and 85: ključiti da je bio zapaženi šuma
Page 86 and 87: trebalo urediti u hrvatskom šumars
Page 88 and 89: je 14. listopada 1876. godine po de
Page 90 and 91: 4.3. Tu je i Iso Kršnjavi, koji u
Page 92 and 93: Na ovom se objektu nalaze dvije vrs
Page 94 and 95: Prema ovom autoru rod Quercus L. se
Page 96 and 97: 7. VEGETATIVE PROPAGATION (Vegetati
Page 98 and 99: netske razlike između vrsta, s mno
Page 100 and 101: keri često koriste u genetičkim i
Page 102 and 103: cijska genetska varijabilnost mladi
Page 104 and 105: 3. PRESENT STATUS OF IN VITRO CULTU
Page 106 and 107: 13. QUERCUS SPECIES BEHAVIOUR TOWAR
Page 108 and 109: kojoj su procjenjivane dimenzije st
Page 112 and 113: KNJIGE I ČASOPISI Dr. Đuro Rauš
Page 114 and 115: Ijoprivrednu, gradilišnu, rekreaci
Page 116 and 117: SADRŽAJ I. Kritička analiza i kvi
Page 118 and 119: — strašni pustošitelj šumskog
Page 120 and 121: IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ZA 1991. GO
Page 122 and 123: Red Stručne «„„.„—i.: i;
Page 124 and 125: 2. Stanje na žiro računu iznosi 6
Page 126 and 127: — Raditi na unapređivanju rada s
Page 128 and 129: ustupanje poslovnih prostorija, koj
Page 130 and 131: — značka i plaketa Saveza lovač
Page 132 and 133: Dr. ZORISLAV KOVAČEVIC dipl. inž.
Page 134 and 135: spodarenju šumama Gorskog kotara.
Page 136 and 137: ade drva iz Vinkovaca, jer se u dru
Page 139 and 140: UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA
show all

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?