Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZEMLJIŠNE ZAJEDNICE NASTALE PRIJE 1848. GODINE<br />
Na te zajednice djeluje više ili manje razrješenje feudalnih odnosa, no<br />
one su ne stvaraju time, nego su stvorene prije, kao ostatak hrvatske plemenske<br />
(rodne) župe. Takvih plemićkih zemljišnih zajednica ima u nas u<br />
odnosu na ostale zemljišne zajednice veoma malo. Takve su bile turopoljska,<br />
novomarofska, križevačka i dr. Stare plemenske župe osnivaju se na<br />
krvnom srodstvu, a rjeđe na bratimstvu. Više rodova i bratstva živi u više<br />
zadruga u kojima živi više obitelji. Te plemićke i privilegirane općine imale<br />
su od starina zajedničke nekretnine koje su njeni članovi skupno uživali.<br />
Plemenita općina turopoljska bila je izvorno takva stara hrvatska plemenska<br />
župa, koja je kroz vjekove održala svoju neovisnost i staro pravo,<br />
izdržavši pritom najveća nasilja medvedgradskih gospodara i prisvajača<br />
grada Lukavca. Kako su turopoljski seljaci spadali uglavnom među plemiće<br />
s posjedom od jednog selišta, htjedoše ih velmože učiniti svojim kmetovima.<br />
Ti stalni sukobi trajali su sve do nagodbe u Požunu sa sigetskim junakom<br />
Nikolom Šubićem Zrinskim, kojom nagodbom su im potvrđena njihova<br />
stara prava. Tako je bilo sve do 1875., kada je preuređenjem sudstva i uprave<br />
nestalo i suda turopoljskih župana. Turopoljski župan ostao je virilnim članom<br />
Hrvatskog sabora i to je bila jedina javna ustanova koju su Turopoljci<br />
zadržali. Inače, župan te općine nije ništa drugo nego glavar (predsjednik)<br />
zemljišne zajednice, a općina turopoljska zajednica za koju je zbog njenih<br />
posebnosti izdan i poseban zakon.<br />
Iz plemićkih općina nastale su plemićke zemljišne zajednice. Dok je kod<br />
urbarskih zemljišnih zajednica za ovlašteničko urbarsko pravo bitna pripadnost<br />
seliškog posjeda, pripadnost dotične kuće, kod plemićkih zemljišnih zajednica<br />
ovlašteničko pravo spojeno je s vlasnošću dvornog mjesta na kome<br />
je bio podignut stari plemićki dvor. To ovlašteničko pravo mogao je uživati<br />
samo plemić, pa ako je u posjed ovlaštenoga dvornog mjesta došao neplemić<br />
(na primjer kupnjom), takvo ovlašteničko pravo ne može se izvršavati sve<br />
dok u posjed ponovo ne dođe plemić. To je određeno u pravilnicima općine<br />
Domagović (kotar Jastrebarsko, nekretnine 714 jutara) i zemljišne zajednice<br />
općine Lemeš (kotar Križevci, nekretnine 194 jutra). Tako je to bilo sve da<br />
1921. godine kada je Vidovdanskim ustavom ukinuto to pravo: »Ne priznaje<br />
se plemstvo, ni titule, ni ikakva preimućstva po rođenju.«<br />
KRAJIŠKE ZEMLJIŠNE ZAJEDNICE<br />
Vojna krajina osnovana je za obranu od Turaka pa je toj vojnoj svrsi<br />
bilo sve ostalo podređeno, sva sudska i upravna vlast je u vojnim rukama.<br />
Tu nema vlastele, nego sva zemlja pripada državi koja je daje seljacima na<br />
uživanje kao naplatu za služenje u vojsci.<br />
Po temeljnom krajiškom zakonu od 7. VIII. 1807. godine nekretnine koje<br />
posjeduju krajišnici graničari u vlasništvu su države odnosno kralja, a korisnicima,<br />
ako ispunjavaju svoje dužnosti, pripada nasljedno pravo uživanja.<br />
Ukidanjem kmetstva 1848. po novom krajiškom zakonu od 7. V. 1850.<br />
krajišnici su postali vlasnici tog zemljišta i ukinute su rabote koje se dotada<br />
morali besplatno činiti, osim obaveze vojne dužnosti, pa doseljenici iz<br />
133
Change language