19.02.2014 Views

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

uz neki referentni podatak s točke do koje se udaljenost mjeri (najčešće<br />

poznata dužina). Uslijed konstrukcijskih ograničenja, ovaj problem kod nekih<br />

metoda podrazumijeva postavljanje na određenu udaljenost bez prave<br />

mogućnosti njenog mjerenja, što, kao i nužnost korekcije poremećenih trigonometrijskih<br />

odnosa na kosom terenu, često otežava rad.<br />

Svođenje izmjere udaljenosti na mjerenje paralakse rasterećeno je ovakvih<br />

problema, no ono se koristi samo u znanstvene svrhe upotrebom nekih<br />

tipova dendrometara koji su za šumarsku svakodnevicu skupi, osjetljivi i<br />

nezgrapni.<br />

Ovaj rad bavi se teorijskim izvodom i početnim vrednovanjem primjenjivosti<br />

jedne nove metode koja uvođenjem visine opažača kao novog parametra,<br />

nastoji izbjeći potrebu za referentnim podatkom s točke do koje se<br />

udaljenost mjeri i pojednostaviti određivanje granica i površina primjernih<br />

ploha.<br />

OPIS METODE<br />

Pojam određivanja udaljenosti razumijevamo dvojako: kao mjerenje<br />

nepoznate udaljenosti (u sklopu izmjere sastojinskih parametara) i kao iskolčivanje<br />

željene udaljenosti (najčešće u sklopu određivanja granica primjernih<br />

ploha). U tom će smislu teorijske zasade ove metode biti razmatrane<br />

u sklopu dva poglavlja.<br />

Mjerenje nepoznate udaljenosti<br />

Označimo li visinu svojih očiju od tla s h kut nagiba vizure u željenu<br />

točku s a, kut nagiba terena s ß, visinsku razliku između točaka s A, a horizontalnu<br />

udaljenost između njih s D tada je<br />

h<br />

D= —<br />

tgß —tga<br />

uz postojanje četiri slučaja obzirom na predznake kuteva a i ß (pozitivni<br />

ukoliko su iznad, a negativni ukoliko su ispod horizontale):<br />

1. ß = 0; a < 0 — horizontalni teren (slika 1 — slučaj I)<br />

2. A < h; ß > 0;a < 0 — kosi teren, vizura uz nagib (slika 1 — slučaj<br />

II)<br />

3. A > h; ß > 0; a > 0 — kosi teren, vizura uz nagib (slika 1 — slučaj<br />

III)<br />

4. ß < 0; a < 0 — kosi teren, vizura niz nagib (slika 1 — slučaj IV)<br />

Desni dio grafičkog prikaza 1 pokazuje funkcijsku ovisnost udaljenosti<br />

od kuta nagiba vizure u željenu točku za različite kuteve nagiba terena, uz<br />

visinu opažača kao konstantu.<br />

Ukoliko određujemo udaljenost do stabla, postavlja se pitanje za koliko<br />

treba podići vizuru u žilište da bi ona pala u geometrijsko središte stabla.<br />

Označimo li tu veličinu sa z, a visinsku razliku geometrijskog središta stabla<br />

i točke dodira stabla i tla s A, tada uz poznati promjer stabla d i već definirane<br />

h, a i ß slijedi:<br />

160

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!