Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U Šumarskom listu Zikmundovsky se javlja već 1877. godine tj. u prvom<br />
njegovom godištu. To je opširan prikaz (str. 169—219 Š. 1.) o »Gradiškoj imovnoj<br />
općini sa šumarskog stanovišta«. Na imovne općine Zikmundovsky se vraća i 1882.<br />
godine (str. 67—76) pod naslovom »Spomenica o upravi i stanju imovnih obćina«.<br />
Prema bilješci uz članak to je memoradnum kojeg je Zikmundovsky 1880. godine<br />
uputio M, Durstu, ravnatelju državnih šuma u Hrvatskoj a uoči donošenja novog<br />
Zakona o imovnim općinama (donijet je s datumom 11. 07. 1881.) u kojem je<br />
»u mnogom pogledu i u tom memorandumu istaknutim željam udovoljeno«.<br />
U Šumarskom listu 1877. godine objavio je i iskaz ubijene zvjeradi od 1872.<br />
do 1876. godine na području novogradiške pukovnije.<br />
Dragutin Nanicini, pozivom na njemačku literaturu, ocjenjuje da bi se i kod<br />
nas mogli uzgajati eukalipti. To je bio povod Zikmundovskom da prikaže postojanje<br />
eukalipta, Eucalyptus globulus, na našem Jadranskom području od Malog<br />
Lošinja do Budve. Ovaj je prikaz, kako navodi Uredništvo, prethodno izašao u<br />
»Oestrreichische Monatsschrift für Forstwesen« 1882. Dodajmo da u istom godištu<br />
Š. 1. na str. 214, nalazimo bilješku, da se u »perivoju« »Varaždinskih toplica«<br />
»nalaze dva« »Eucalyptus globulus« od kojih je trogodišnji 115cm visok,., dočim<br />
drugi četvorogodišnji je 91 cm visok«. Oba su primjerka, piše, uzgojena iz<br />
sjemena. 13<br />
U 1885. godini Zikmundovsky prikazuje »Šumarstvo Dalmacije« (str. 141—144)<br />
u kojem se nalazi i iskaz broja prijava za šumske štete u razdoblju od 1875. do<br />
1884. Iz tog prikaza saznajemo, da »prelazi vrhovna uprava glede gojenja voćarstva<br />
u ruke zemaljskog šumarskog nadzornika«. Razumljivo je, da je to bila inicijativa<br />
Zikmundovskog sa željom da šumari na Kraškom području posvete više pažnje<br />
sadnji voćaka. Tu je ideju u naše doba obnovio inž. Ante Premužić.<br />
U 1886. godini saopćava podatke o izvršenim radovima, utrošenom materijalu<br />
i novčanim sredstvima na uređenju bujice »Bunarske drage« u općini Obrovac<br />
(str. 406—409), a u 1888. o tome, da je za tu godinu Ministarstvo poljodjelatsva<br />
(u Beču) odobrilo iznos od 21.300 ili za 4.050 forinti više nego prethodne godine.<br />
Od te svote predviđeno je 3.600 for. za uzgoj biljaka, 3.700 for. za pošumljavanje<br />
a 14.000 for. za osoblje u pojedinim općinama (str. 83).<br />
Posljednji put Zikmundovsky se u Šumarskom listu javlja 1898. godine člankom<br />
»Šumarski muzej u Zagrebu«. To je u stvari replika F. Ž. Kesterčaneku koji<br />
je predlagao da muzej uredi Šumarska akademija a ne šumarsko društvo kako<br />
je predviđeno. Zikmundovsky je protiv takvog rješenja iz više razloga od kojih<br />
navodimo: za muzej je namijenjen Šumarski paviljon na Milenijskog izložbi održanoj<br />
1896, godine u Budimpešti; muzeju su namjenjeni i mnogi eksponati s milenijske<br />
izložbe, posebno onih od imovnih općina (po sugestiji Zikmundovskog);<br />
Šumarsko društvo, nadalje, za osnivanje šumarskog muzeja dobilo je i novčane<br />
pomoći (samo Prva hrvatska štedionica prigodom svog jubileja, 50-godišnjice osnivanja,<br />
uplatila je 5.000 forinti); Šumarska akademija je na proračun Odjela za<br />
bogoštovje i nastavu a tamo se u tu svrhu ne mogu osigurati potrebna sredstva<br />
za postav i za održavanje muzeja.<br />
3.<br />
Ferdo Zikmundovsky bio je član Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva od<br />
obnove njegovog rada 1876. godine. Prva skupština obnovljenog Društva održana<br />
>• U »Bilješkama« na str. 214. pod naslovom »Eucaliptus«.<br />
193