Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
građanskog dijela Hrvatske i Slavonije ne mogu stjecati nekretnine u Krajini<br />
jer ne mogu izvršavati vojničku službu.<br />
Unutrašnje uređenje Vojne krajine osniva se na kućnoj zadruzi koja je<br />
mogla neograničeno stjecati nekretnine. No, da bi se spriječila dioba, zadruge<br />
su mogle imati samo po jednu kuću za stanovanje, a porodično je dobro<br />
neotuđivo. Sav krajiški sustav počivao je na kućama (dim, kućni broj), po<br />
kojima su se uzimali vojnici. Na toj pravnopovijesnoj osnovi donesena je<br />
zakonska ustanova da je u zemljišnim zajednicama koje tvore bivši krajišnici<br />
ovlaštenje spojeno s vlasnošću nastanjene kuće koja leži u opsegu određene<br />
porezne (mjesne) općine.<br />
Osim svog posjeda krajišnici su iz državne šume dobivali za svoje potrebe<br />
građevno i ogrjevno drvo te imalo pravo pašarenja i žirenja.<br />
Razvojačenjem Vojne krajine i zakonom od 8. VI. 1871. godine donesena<br />
je odredba o otkupu prava služnosti, a zakonom od 15. VI. 1873. godine<br />
ustanovljene su imovne općine u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini. Sve<br />
mjesne općine koje su do tada pripadale u područje iste krajiške pukovnije<br />
čine posebnu samostalnu imovnu općinu sa segregiranim šumama. U koliko<br />
bi došlo do diobe nekretnina imovne općine i ove pripadnu zajednicama ovlaštenika,<br />
tada od nekretnina imovne općine nastaju zemljišne zajednice.<br />
Međutim to su bili usamljeni slučajevi kao kada su od Slunjske (žumberačke)<br />
imovne općine otcijepljene nekretnine i od njih nastale zemljišne zajednice<br />
Sošice i zemljišne zajednice Kalje. Sve ostale krajiške zemljišne zajednice<br />
nastale su iz općinskih pašnjaka, a kao jedna od posljedica razvojačenja<br />
Vojne krajine.<br />
Imovne općine se ne smatraju zemljišnim zajednicama, nego za njih vrijede<br />
posebni propisi.<br />
Dok kod sastava pravoužitničkoga katastra imovne općine mogu kao<br />
pravoužitnici biti uvršteni samo bivši članovi, odnosno potomci krajišnika,<br />
a nikada nekrajišnici, doseljenici, dotle krajiške zemljišne zajednice mogu<br />
prilikom sastava temeljne knjige kao ovlaštenika navesti i nekrajišnike.<br />
Tako je pravoužitničko pravo u krajiškim imovnim općinama, suprotno<br />
nego u krajiškim zemljišnim zajednicama, osigurano samo za bivše krajišnike<br />
i njihove potomke.<br />
ZEMLJIŠNE ZAJEDNICE NASTALE SEGREGACIJOM<br />
(od vlastelinskih šuma i pašnjaka)<br />
U građanskom dijelu Hrvatske sva zemlja je do 1848. godine u posjedu,<br />
odnosno vlasništva zemaljskoga gospodara ili feudalca (plemića, baruna, grofa),<br />
osim zemlje slobodnih gradova.<br />
Seljaci (kmetovi) uživali su zemlju, a za to su obavljali teške rabote i<br />
davali daće. No vlastelin se nije zadovoljavao samo time, nego je prisvojio<br />
i velik dio državne vlasti, pa je nad seljakom (kmetom) imao čak i sudačku<br />
vlast. Nečovječan odnos vlastele prema seljacima prisililo je državu da pokuša<br />
urediti odnose kmet—vlastelin. Te propise i naredbe koje uređuju<br />
kmetske odnose nazivamo urbari ili urbarski zakon.<br />
Najstariji pojedinačni urbari potječu iz 1436. godine. Prvi opći urbar<br />
koji je izdala Marija Terezija bio je slavonski urbar iz godine 1756, Tim ur-<br />
134