19.02.2014 Views

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

građanskog dijela Hrvatske i Slavonije ne mogu stjecati nekretnine u Krajini<br />

jer ne mogu izvršavati vojničku službu.<br />

Unutrašnje uređenje Vojne krajine osniva se na kućnoj zadruzi koja je<br />

mogla neograničeno stjecati nekretnine. No, da bi se spriječila dioba, zadruge<br />

su mogle imati samo po jednu kuću za stanovanje, a porodično je dobro<br />

neotuđivo. Sav krajiški sustav počivao je na kućama (dim, kućni broj), po<br />

kojima su se uzimali vojnici. Na toj pravnopovijesnoj osnovi donesena je<br />

zakonska ustanova da je u zemljišnim zajednicama koje tvore bivši krajišnici<br />

ovlaštenje spojeno s vlasnošću nastanjene kuće koja leži u opsegu određene<br />

porezne (mjesne) općine.<br />

Osim svog posjeda krajišnici su iz državne šume dobivali za svoje potrebe<br />

građevno i ogrjevno drvo te imalo pravo pašarenja i žirenja.<br />

Razvojačenjem Vojne krajine i zakonom od 8. VI. 1871. godine donesena<br />

je odredba o otkupu prava služnosti, a zakonom od 15. VI. 1873. godine<br />

ustanovljene su imovne općine u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini. Sve<br />

mjesne općine koje su do tada pripadale u područje iste krajiške pukovnije<br />

čine posebnu samostalnu imovnu općinu sa segregiranim šumama. U koliko<br />

bi došlo do diobe nekretnina imovne općine i ove pripadnu zajednicama ovlaštenika,<br />

tada od nekretnina imovne općine nastaju zemljišne zajednice.<br />

Međutim to su bili usamljeni slučajevi kao kada su od Slunjske (žumberačke)<br />

imovne općine otcijepljene nekretnine i od njih nastale zemljišne zajednice<br />

Sošice i zemljišne zajednice Kalje. Sve ostale krajiške zemljišne zajednice<br />

nastale su iz općinskih pašnjaka, a kao jedna od posljedica razvojačenja<br />

Vojne krajine.<br />

Imovne općine se ne smatraju zemljišnim zajednicama, nego za njih vrijede<br />

posebni propisi.<br />

Dok kod sastava pravoužitničkoga katastra imovne općine mogu kao<br />

pravoužitnici biti uvršteni samo bivši članovi, odnosno potomci krajišnika,<br />

a nikada nekrajišnici, doseljenici, dotle krajiške zemljišne zajednice mogu<br />

prilikom sastava temeljne knjige kao ovlaštenika navesti i nekrajišnike.<br />

Tako je pravoužitničko pravo u krajiškim imovnim općinama, suprotno<br />

nego u krajiškim zemljišnim zajednicama, osigurano samo za bivše krajišnike<br />

i njihove potomke.<br />

ZEMLJIŠNE ZAJEDNICE NASTALE SEGREGACIJOM<br />

(od vlastelinskih šuma i pašnjaka)<br />

U građanskom dijelu Hrvatske sva zemlja je do 1848. godine u posjedu,<br />

odnosno vlasništva zemaljskoga gospodara ili feudalca (plemića, baruna, grofa),<br />

osim zemlje slobodnih gradova.<br />

Seljaci (kmetovi) uživali su zemlju, a za to su obavljali teške rabote i<br />

davali daće. No vlastelin se nije zadovoljavao samo time, nego je prisvojio<br />

i velik dio državne vlasti, pa je nad seljakom (kmetom) imao čak i sudačku<br />

vlast. Nečovječan odnos vlastele prema seljacima prisililo je državu da pokuša<br />

urediti odnose kmet—vlastelin. Te propise i naredbe koje uređuju<br />

kmetske odnose nazivamo urbari ili urbarski zakon.<br />

Najstariji pojedinačni urbari potječu iz 1436. godine. Prvi opći urbar<br />

koji je izdala Marija Terezija bio je slavonski urbar iz godine 1756, Tim ur-<br />

134

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!