You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
cijal i na Vojnu krajinu, tako je bilo i sa šumarstvom, U Vojnoj krajini postojala<br />
je kod pukovnija (regimenti) šumarska služba, iako u njoj nisu uvijek radili i šumari<br />
nego dosluženi časnici ili dočasnici. U Provincijalu šumarske stručnjake koristili<br />
su velika i veća vlastelinstva pa je do razrješenja feudalnih odnosa pretežni<br />
dio šumskog fonda bio pod stručnom upravom. Razrješenjem feudalnih odnosa<br />
situacija u Provincijalu bitno se mijenja. Naime, znatne površine šuma pripadoše<br />
u ime otkupa služnosti drvarenja i pašarenja bivšim kmetovima — seljacima a<br />
upravu nad tim šumama trebale su obavljati općine (stoga su nazivane i općinskim<br />
šumama.) Za upravu i gospodarenje nisu bile izdane nikakve smjernice ni<br />
propisi, pa su šume u stvari bile u bezvlašću — za korišćenje svačije i jačih a za<br />
gospodarenje ničije. Tek 1871. godine Zemaljska vlada donosi, datumiranu s 4.<br />
ožujka, »Privremenu naredbu o upravi, gospodarenju i uživanju općinskih šuma<br />
u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji«. U Zemaljskoj vladi, Odjelu za unutarnje<br />
poslove u II. odsjeku prvi puta postavljen je za »šumarskog izvjestitelja« šumarski<br />
stručnjak 7 , a također i u županijskim i kotarskim oblastima. Razvojačenjem<br />
Vojne krajine i osnivanjem krajiških imovnih općina ban i Zemaljska vlada dobivaju<br />
kompetenciju na cijelom području kontinentalne Hrvatske (Dalmacija,<br />
Istra i otoci bili su sklopu Cislitanije tj. neposredno pod Bečom) i Privremena<br />
naredba više nije bila dovoljna. Stoga je tadanji ban Khuen Hederväry, kako bilježi<br />
Kršnjavi 8 , pozvao Zikmundovskog da »evropizira zastarjelo šumarstvo« (str.<br />
348) te.,, »napravi reda u šumarstvu i spriječi korupciju« (str. 354). Što je Zikmundovsky<br />
učinio za sada navodimo, da je uspio u Odjelu za unutarnje poslove<br />
izdvojiti poslove šumarstva u posebni odsjek, koji je počeo djelovati 1894. godine.<br />
Zikmundovsky je imenovan prvim predstojnikom (šefom) Odsjeka i na toj dužnosti<br />
ostao do umirovljenja 1904. godine".<br />
Zikmundovsky je navodno umirovljen na vlastitu želju zbog narušenog zdravlja.<br />
Navodno, jer je prema Kršnjavom 10 pravi je razlog umirovljenju bio, što ga se<br />
premalo politički činovnik« (str. 349) i jer je »udarao na sve strane« a »grof<br />
Khuen ga je jednostavno iskoristio, a zatim ga, kad ga je iskoristio, jednostavno<br />
uništio« (str. 354). Prema tome može se zaključiti, da navod o razlozima umirovljenja<br />
ne odgovara istini, jer Kršnjavi bilježi i ovo: »Danas sam sreo umirovljenog<br />
odjelnog savjetnika Zsigmundovskog, koji je, naravno, bijesan, i kao svi umirovljenici<br />
psuje i grdi« (str. 348).<br />
2.<br />
Na dužnost zemaljskog šumarskog nadzornika Zigmundovsky nije došao nespreman<br />
tj. da nije pobliže poznavao stanje u hrvatskom šumarstvu. O tome<br />
svjedoče njegovi članci u Šumarskom listu ali najočitije je članak o organizaciji<br />
šumarske službe u Hrvatskoj. 11<br />
Poticaj za iznošenje svoga viđenja uređenja šumarsko-tehničke službe u Hrvatskoj<br />
dobio je u članku »Die neue Verwaltung IV« (Nova uprava IV), objavljenom<br />
također u Agramer Zeitung-u od 14, rujna i. g., u kojem je izloženo novo<br />
uređenje »tehničko-administrativne službe« u Hrvatskoj od Zemaljske vlade na<br />
niže u kojem je spomenuto, ali samo spomenuto, i šumarstvo. Što bi i kako,<br />
' Oskar Piškorić: Franjo Cordašić (1830—1906). Šumarski list CVI/I (1981) 1—2, str. 79—87.<br />
* Kršnjavi, op. cit.<br />
' šumarski list 1904. — Lična viest.<br />
" Kršnjavi, op. cit., str. 348.<br />
htjelo odstraniti radi njegove beskompromisnosti, jer je bio »previše šumar a<br />
11 Ferdo Zikmundovsky: Zur Organisierung des Forstlichen Diensten. Agramer Zeitung LXI/1886.<br />
Nr. 234.<br />
191
Change language