19.02.2014 Views

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 3-5/1992 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

imo i pišemo. Razlika je u tome što su polutanu, iako štetne tvari, kao nusprodukti<br />

uglavnom vezani za neke korisne čovjekove djelatnosti (industrija,<br />

promet, zaštita bilja i dr.), dok ti novi izrazi nagrđuju stručni jezik bez ikakve<br />

koristi i potrebe. Štoviše, zbog sasvim neodređenog značenja oni unose<br />

nove nejasnoće u inače vrlo zamršenu problematiku sušenja šuma. Razlika<br />

je i u tome što onečišćenje okoliša nastojimo što više smanjiti, a svoj stručni<br />

jezik, svjesno ili nesvjesno, sve više onečišćujemo raznim »novim«, »novijim«,<br />

»novovrsnim« i »novonastalim« izrazima — izrazima »nove vrste«.<br />

TRI RIJEČI — DVA PROTURJEČJA<br />

Kada se već govori o propadanju i »umiranju« šuma i raznim šumskim<br />

štetama, nije na odmet reći nešto i o »nehotičnom suicidu biosfere«, kako<br />

se to navodi u uvodnom članku spomenutog trobroja »Šumarskog lista«, to<br />

više što je on, po riječima autora, posvećen i nastojanju da se takav »suicid«<br />

spriječi (Prpić 1991).<br />

Suicid ili samoubojstvo je svojevoljno, svjesno i namjerno, tj. hotimično<br />

oduzimanje vlastita života. Ni jedno živo biće osim čovjeka to ne može<br />

učiniti. Samo se čovjek može svojom slobodnom voljom odlučiti na taj čin.<br />

U vijestima koje se povremeno pojavljuju u novinama i časopisima o »samoubojstvu«<br />

neke životinje, pa čak i o »kolektivnom samoubojstvu« skupine<br />

životinja, ta se pojava krivo tumači. Primjerice, ako se skupina kitova<br />

nasuče na morsku obalu, onda to nije pravilno nazvati samoubojstvom, nego<br />

nesretnim slučajem, koji se može objasniti na razne načine samo ne namjernim<br />

oduzimanjem vlastita života. Takav protuprirodan čin nije svojstven<br />

ni jednoj životinji (o biljkama da i ne govorimo). Naprotiv, u svima<br />

je njima duboko ukorijenjen nagon za samoodržanjem, tj. za životom, i one<br />

nemaju nikakvog drugog izbora osim da se njemu pokoravaju.<br />

Za razliku od životinja, čovjek može učiniti samoubojstvo, ali je ono<br />

uvijek hotimično. Ako se dogodi da netko nehotice sam sebe ubije, npr.<br />

neoprezno rukujući oružjem, onda to nije samoubojstvo nego nesretan<br />

slučaj. Ukratko, »nehotičan suicid« je u sebi proturječan izraz (contradictio<br />

in adjeeto).<br />

Nadalje, samoubojstvo je duboko individualan čin. Ne postoji kolektivno<br />

samoubojstvo. Bilo je doduše slučajeva da je neka skupina ljudi, dogovorno<br />

i u isto vrijeme izvršila samoubojstvo, ali je i tada odluku o tome<br />

morao donijeti svaki pojedinac iz te skupine. Što prema tome znači »suicid<br />

biosfere« ako znamo da biosfera obuhvaća sva živa bića na Zemlji, tj. kolektiv<br />

neizmjernog broja biljaka, životinja i ljudi? Naravno, ne znači ništa,<br />

odnosno znači opet nešto što ne postoji, tj. još jedno proturječje.<br />

Tročlani izraz »nehotičan suicid biosfere« sastoji se dakle od dva proturječja:<br />

prvo je »nehotičan suicid«, a drugo »suicid biosfere«. A sastavljena<br />

zajedno pogotovo nemaju nikakva smisla. Biosfera naprosto ne<br />

može počiniti suicid, ni hotimice ni »nehotice«. Ono<br />

što bi se ipak moglo dogoditi, i to vrlo lako, jest to da čovjek uništi biosferu,<br />

a time i sam sebe. Ali ni to ne bi bilo nikakvo samoubojstvo, a najmanje<br />

samoubojstvo biosfere. Točnije bi se to moglo nazvati ubojstvom,<br />

s fatalnim završetkom i za samog ubojicu.<br />

129

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!