Prostorno planiranje u Primorsko-goranskoj županiji - zavod pgz ...

12 rješenja koja u sebi sadrže projekciju budućnosti. Naravno, niti je uvijek početno stanjebilo “tabula rasa”, niti je uvijek bilo moguće da se promjene u prostoru događajuisključivo po preporukama Zavoda, tim više što važeći Zakon u djelu koji se odnosi naprostorno planiranje, općinama i gradovima ostavlja popriličnu slobodu. Stoga je Zavodčesto svoje stručno znanje davao u savjetodavnu svrhu, čime se također utjecalo naplaniranje u gradovima i općinama, kad se već nije moglo izravno, propisom. Stavljanjemna raspolaganje svojih stručnih kadrova u savjetodavne svrhe, Zavod je obavio isvojevrsnu nadgradnju na aktivnosti propisane Zakonom.Autonomija Zavoda je u većoj mjeri ostvarena upravo prelaskom iz statusa županijskogaupravnog tijela u Javnu ustanovu, jer po zakonu javna ustanova ima veće moći isamostalnost u odlučivanju prilikom rada na projektima. Postaje manje podložnapolitičkim promjenama, što ostavlja više vremena za bavljenje strukom. Ta je razlika,koja se dogodila s osnivanjem Javne ustanove, danas poprilično vidljiva, iako uvijektreba imati na umu da je promišljanje o razvoju neodvojivo od politike, na isti način nakoji je neodvojivo od kapitala.Prostorni planoviU 25 godina postojanja Zavod je realizirao brojne zadatke vezane za područjeprostornog uređenja, održivog razvoja, zaštite okoliša i kulturno-povijesne baštine, teza planiranja strateške infrastrukture. Nekad kao pokretač, nekad kao nositelj izrade,a katkad kao koordinator ili suradnik.Ako se krene kronološki, u okviru Općine Rijeka, a u području aktivnosti Zavoda,izrađen je Prostorni plan Općine Rijeka. Zatim i planovi infrastrukturnog pojasa (PIP)dijela magistralne ceste M2, i određenih dionica autoceste Rijeka – Split. Doneseni su iprovedbeni urbanistički planovi (PUP) za Paveke, Ćikoviće, Zamet, Donju Drenovu,stambeno naselje Podmurvice, za centar Rijeke, i za njezin Stari grad te za četvrtiPehlin – Rujevica. Zavod je donio i izmjenu PUP-a naselja Pulac – Brašćine, te izradioprostorno-prometnu studiju za autocestu Permani – Soboli – Sv. Kuzam i Studijuriječkih gradskih prometnih prostora.Dalje na vremenskoj liniji, nakon prelaska pod okrilje Županije, najvažniji dokumentkoji je Zavod izradio bio je Prostorni plan Primorsko-goranske županije, krovnidokument prostornog uređenja i razvoja Županije. Plan je, uvjetno rečeno, nastajaoizmeđu 1994. i 2000. godine, kada je donesen. Za to je vrijeme predstavljao sasvimnovu i dotad nepoznatu kakvoću u razvojnom prostornom planiranju na regionalnojrazini, zauzevši poziciju između državne strategije i općinskih/gradskih prostornihplanova uređenja. Pripadao je tada novoj generaciji prostornih planova, jer je rađen uz