Prostorno planiranje u Primorsko-goranskoj županiji - zavod pgz ...

N. Starc – K. Črnjar • Prostorno planiranje i gospodarska politika – izazovi integracijeTablica 7. Odabrani predmeti na Sveučilištu u Splitu – Građevinsko-arhitektonski fakultetNaziv predmetaStudijGodinastudijaVrsta predmetaOsnove urbanizma (1. sem) preddiplomski 1 obvezniPovijest urbane forme (1. sem) preddiplomski 1 obvezniUrbanizam 1 (2. sem) preddiplomski 1 obvezniUrbanizam 2 (3. sem) preddiplomski 2 obvezniSocio–urbana istraživanja prostora (3. sem) preddiplomski 2 obvezniUrbanistička radionica (1. sem) diplomski 1 obvezniGradske prometne površine i objekti (1. sem) diplomski 1 obvezniIzvor: Izvedbeni planovi i programi, www.gradst.hr (20. 2. 2010)Student koji se usput zanima i za ekonomsko planiranje ostat će, međutim, kratkihrukava i u Zagrebu i u Splitu. Kolegiji urbanizma obuhvaćaju (samo) ono što se uEuropi i SAD obično zove “urban design”, a urbane ekonomije nema. Nema nipredmeta koji bi opravdao naziv ekonomika prostornog planiranja 9 , pa ostaje načelnamogućnost da se na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, odnosno Splitu, upiše nešto oprostornoj ekonomiji. Tako što je, međutim, iznenađujuće složeno i teško. Unatočretorici o mobilnosti i interdisciplinarnosti bez kojih ne možemo u Europu, pokušajibudućih ovlaštenih arhitekata za prostorno planiranje da se mobiliziraju iinterdisciplinarno obrazuju, uglavnom su osuđeni na neuspjeh.Arhitekti se tako već treće desetljeće demokracije i tržišne ekonomije pojavljuju i kaotvorci i nositelji ukupne prostorne politike i kao njezini izvršitelji 10 , iako barem što seškolovanja tiče, nisu spremni za uvažavanje ekonomije u prostornom razvoju.4. Kako zajedno?Pitanje kako, u nas se obično postavlja prekoredno. Ne malo organizacija, tijela,agencija, centara, i slično osnovano je, a da nije promišljeno zašto i s kojim ciljem, pase nakon rješavanja važnog pitanja kako do novca (proračunskog, naravno) i jošvažnijeg, tko će biti direktor, malo kada zna što zapravo treba raditi. Ovdje to, srećom,nije slučaj jer odgovor slijedi iz opće prihvaćenoga razvojnog predloška. Riječ je,naravno, o održivom razvoju koji se, ima već četvrt stoljeća, nametnuo kao jedinisuvisli način daljnje upotrebe resursa, proizvodnje, potrošnje i života i suživota uopće.9 Predmet takvog naziva ne bi bio sveučilišnim presedanom. Na građevinskom fakultetu uči se ekonomikagrađevinarstva, na strojarstvu ekonomika poduzeća, itd.10 U zaokruženom sustavu prostornog planiranja je, naime, nezamislivo da nearhitekti koncipiraju zakone iizrađuju prostorne planove. U nikad zaokruženom sustavu upravljanja gospodarstvom posve je uobičajenoda gospodarsku politiku koncipiraju neekonomisti.97